DILI, 16 Maiu 2025 (TATOLI) –Plan Internasionál Timor-Leste (PITL) hamutuk ho parseiru hanesan Arkuíris no AHMDTL kontinua diskute asuntu sira liga ho advokasia no hapara diskriminasaun ba ema ho defisiénsia no mós LGBTIQ+ hodi promove inkluzaun no diversidade iha Timor-Leste, ho oradór nasionál no internasionál sira.
Koordenadora Programa Inkluzaun no diversidade PLAN, Livania Gomes, informa katak konferénsia loron daruak hamutuk ho parseiru sira aborda kestaun nasionál no internasionál ho oradór husi iha rai-laran no husi rai-li’ur, hodi foti prátika di’ak ne’ebé sira halo iha sira-nia nasaun no bele implementa mós iha Timor-Leste.
“Ida-ne’e hanesan objetivu ne’ebé ita espeta no seluk tan mak atu halo advokasia ne’ebé forte liga ba asuntu inkluzaun sosiál liuhusi Governu, sosiedade sívil hodi tau atensaun mós ba sira”, koordenadora ne’e informa ba TATOLI iha salaun Delta Nova Komoro, Dili, ohin.
Notísia relevante:PLAN Internasionál TL kontinua promove advokasia ba inkluzaun sosiál
Koordenadora ne’e esplika, hanesan ita hotu hatene katak, ema inkluzaun no ema ho diversidade sira-ne’e dalabarak sempre hetan difikuldade maibé sira garantia katak liuhusi sosializasaun sira-ne’e bele haforsa sira-nia qan no mentalidade inklui hametin advokasia ne’ebé di’ak ba sira iha komunidade no família nia laran.
Partisipante inkluzaun husi Ermera, Marcos de Deus Martins hateten katak durante ne’e programa PLAN nian hanesan fó espasu ba ema ho difisiénsia sira liuliu iha área rurál sira tanba programa inkluzaun ne’e destaka kedas iha munisípiu pertense liu iha suku.
“Entaun ida-ne’e fó espasu di’ak ida atu ema ho difisiénsia iha momentu sira hanesan tuir formasaun no treinamentu sira-ne’ebé PLAN implementa ba”, partisipante ne’e informa.
Nia hateten, maske durante ne’e sira enfrenta problema barak tanba ema hotu hatene katak ema ho difisiénsia sempre hasoru ieskrimisaun iha komunidade, família no eskola tanba sira konsidera ema LGBTIQ+ no ema ho difisiénsia mak ema ne’ebé laiha kbiit ka forsa.
“Liuliu komunikasaun sira; hamosu barreira ne’ebé la fó espasu ba ema ho defisiénsia sira liuliu iha área rurál”, nia dehan.
Nia hatutan husi programa pilotu ne’ebe PLAN implementa iha sira-nia suku lori mudansa maske uitoan maibé konsege envolve iha setór balun no nafatin husu ba MSSI no grupu ne’ebé tau matan mós ba ema ho inkluzaun atu promove nafatin sira-nia direitu.
Nune’e mós tuir partisipante komunidade, Partisipante Esmael N. dos R.C. Ribeiro, komunidade LGBTIQ+ agradese ba PLAN tanba bele realiza konferénsia loron rua ne’e liuliu ba komunidade LGBTIQ+ hodi halo advokasia ba ema marjinál sira-nia direitu atu ema labele halo diskriminisaun bazea fíziku, rasa no identidade.

“Tanba iha lei ne’e define ona atu labele halo diskrimisaun ba ema hotu. Katak, sidadaun hotu-hotu iha direitu no dever ne’e hanesan maske diferensa iha jeitu, hatais no sentimentu”, nia deklara.
Diskriminasaun ne’e kontra justisa, nune’e PLAN iha papél ne’ebé di’ak tebes no grupu sumbriña sira seluk ne’ebé iha papél hanesan ho PLAN hodi promove ema sira-ne’ebé iha frakeza.
“Tanba buat ida diskriminasaun ba ami LBBTIQ+ ne’e la’ós de’it iha servisu sira maibé iha mós eskola no fatin públiku sira – simu trata no mál tratamentu. Tanba ne’e, la’ós husu de’it ba parte relavante maibé liuliu ba komunidade sira atu hapara barreira ema ho diversidade nian”, nia hatutan.
Enkuantu, Autoridade lokál Riheu Ermera, Felisberto Soares Madeira Ximenes hateten katak konferénsia internasionál durante loron rua ne’e atu intende didi’ak, atu defende direitu ba ema defisiénsia no ema diversidade sira.

“Ami-nia espetativa mak bazeia ba polítika nasionál husi MSSI no SEI atu tau defendénsia maka’as ba direitu inkluzaun sosiál no ema ho diversidade atu sira bele hetan asesibilidade iha nasaun ne’e”, autoridade lokál ne’e espera.
Ida seluk, tuir líder komunitária ne’e maka atu garante sira-nia inspirasaun, ideia ba ezisténsia ba rai ida-ne’e tanba ita dehan katak labele husik ema ida mesak iha kotuk, laiha diskrimisaun tanba ita mós iha lei konstituisaun RDTL ne’ebé sei garante ema sira-ne’e.
“Nune’e, hanesan matéria kle’an ida mai ami atu hakle’an ba komunidade sira hodi tane, valoriza no respeita inkluzaun sosiál no ema ho diversidade”, xefe suku ne’e hateten.
Nia mós hatutan, “Durante implementasaun projetu ema inkluzaun nian iha suku Riheu lori mudansa ba família no komunidade nia hanoin hodi trata ema sira-ne’e ho dignu no hamenus ona diskriminasaun”.
Entretantu tuir konstituisaun RDTL artigu 16 ko’alia kona-ba Universialidade no igualdade” ne’ebé define katak:
- Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin no mós iha direitu no obrigasaun hanesan.
- Labele halo deskrimisaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lisan, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolójia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fíziku no mentál.
Nune’e mós iha artigu 21 (Sidadaun ne’ebé iha difisiénsia) define katak:
- Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o kna’ar hirak-ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia.
- Estadu, bainhira bele promove protesaun ba sisadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia tuir lei haruka.
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




