TL husu reforma enkuadramentu kontraterrorizmu ONU iha fórum internasionál UN80

DILI, 01 Jullu 2025 (TATOLI) – Reprezentante Permanente Timor-Leste (TL) iha Organizasaun Nasaun Unida (ONU), Embaixadór Dionísio da Costa Babo Soares, apela ba transformasaun ida ne’ebé brani no abranjente ba enkuadramentu kontraterrorizmu ONU nian hodi bele responde ba dezafiu kompleksu mundu ohin loron nian.
Embaixadór hato’o deklarasaun ne’e iha Konsulta Embaixadór kona-ba Inisiativa aniversáriu Nasaun Unida ba da-80 (UN80), iha kontestu rekonfigurasaun arkitetura kontraterrorizmu ONU nian, ne’ebé hala’o iha sede ONU, Nova Iorke. Nia subliña tenke iha transformativu no metin iha direitu umanu, Estadu direitu, no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS).
“Durante tinan 80 ONU sai nu’udar esperansa mundiál, maibé hasoru ameasa terrorizmu ne’ebé buras daudaun. ONU mós tenke evolui, tanba terorizmu buras iha ambiente sira ne’ebé maka sei asombradu ho injustisa, eskluzaun no dezigualdade, no sobu fundasaun sira dame ba dezenvolvimentu nian”, embaixadór ne’e hateten.
Dionísio Babo subliña katak Timor-Leste nia esperiénsia nu’udar nasaun ne’ebé moris husi luta naruk, no oras ne’e hamriik metin nu’udar símbolu reziliénsia no rekonsiliasaun. Páz la’os prezente ida, maibé rezultadu husi serbisu maka’as ne’ebé harii iha justisa, inkluzividade, empoderamentu no korajen koletiva.
Nia bolu inisiativa UN80 hanesan oportunidade istórika ida ba komunidade internasionál la’ós de’it ba reforma inkrementál, maibé atu dezeña fali sistema kontraterorizmu globál ida ne’ebé inkluzivu no umanu liu.
Nia hateten kontraterorizmu loloos mak tenke la’o hamutuk ho dezenvolvimentu, harii dame no asaun umanitária. Tanba ne’e, aprosimasaun bazeia ba komunidade ne’ebé aborda kauza abut husi estremizmu hanesan pobreza no marjinalizasaun konsidera esensiál atu harii reziliénsia no esperansa ba tempu naruk.
Iha ninia diskursu, Dionísio Babo hato’o pontu lima sai sai xave importante ba ONU mak unifika seguransa ba dezenvolvimentu no harii dame ba kontraterrorizmu ida ne’ebé efetivu no koerente; sentraliza direitu umanu iha polítika atu haforsa ema la’ós husik sira; hametin knaar no lian Estadu ki’ik no Estadu sira ne’ebé sei dezenvolve hela; hasa’e kapasidade Estadu vulneravel sira-nian hodi hametin demokrasia no Estadu direitu; reafirma importánsia husi multilateralizmu nu’udar baze ba seguransa koletiva ida ne’ebé justu no ekuitativu.
Nia subliña presiza tebes envolvimentu ativu husi nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela iha formasaun polítika globál, no oferese esperiénsia Timor-Leste nian iha konstrusaun Estadu no rekonsiliasaun nu’udar ezemplu konkretu ida kona-ba susesu no esperansa.
“Aniversáriu ONU nian ba da-80 la’ós de’it momentu selebrasaun ida, maibé mós apelu ida atu reafirma kompromisu globál ba justisa, pás no dignidade umana”, konklui.
Notísia relevante: Timor-Leste reafirma kompromisu globál ba toleránsia, pás no seguransa iha ONU
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora

