iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Ministra Dulce konsidera métodu talk and chalk la’os maneira efetivu hanorin estudante

Ministra Dulce konsidera métodu talk and chalk la’os maneira efetivu hanorin estudante

Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 28 Agostu 2025 (TATOLI)–Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, konsidera métodu talk and chalk iha saladeaula la’os maneira efetivu hanorin estudante.

“Haree iha nível 3 siklu, manorin sira uza nafatin métodu talk and chalk, hamriik no kopia testu husi livru hafoin haruka estudante sira atu kopia iha ninia kadernu, ka lee sai no haruka estudante kopia. Ha’u hakarak dehan kedas ba ita-boot sira katak ida-ne’e la’ós maneira efetivu atu hanorin estudante sira, no tinan ba tinan ita-nia rezultadu ezame nasionál hatudu katak ita-nia oan sira la aprende hanesan deve,” Ministra Edukasaun hateten iha ámbitu reforma kuríkulu terseiru siklu ensinu báziku, Balide, Kinta ne’e.

Ministériu Edukasaun (ME) daudaun ne’e prepara hela planu no lisaun preskritivu iha siklu 1 no 2 hodi ajuda profesór uza atividade no pedagojia ne’ebé sentradu ba alunu, maski nia rasik seidauk hatene didi’ak oinsá hanorin ho efetivu.

Iha nível 30 siklu, ME prepara gia ba profesór ne’ebé la’o hamutuk ho manuál estudante, ne’ebé mós fó sai sujestaun sira kona-ba atividade ne’ebé profesór bele uza atu hanorin ho efetivu. Ministériu halo esforsu atu estudante idaidak simu livru ida.

“Ha’u hatene katak profesór barak mak hanoin katak sira hatene oinsá hanorin ho di’ak, no konserteza iha profesór balun ne’ebé iha kapasidade duni,” nia akresenta.

Notísia relevante : KOICA no UNICEF halo kooperasaun hodi garante edukasaun infánsia iha munisípiu rua

Tuir Governante ne’e, presiza halo mudansa nune’e estudante bele aprende no aumenta sira-nia matenek iha abilidade, karakter no atitude sira.

“Iha fulan-Outubru ita atu tama ba ASEAN, nune’e ita tenke forma ita-nia oan sira ho di’ak liu. Jerasaun foun ne’e tenke bele kompete iha mundu neʼebé muda ba beibeik, ho serbisu sira-ne’ebé mós muda ba beibeik, nune’e sira tenke preparadu. Ministériu foti pasu dahuluk atu asegura katak kurríkulu loke posibilidade atu hanorin ho kle’an no efetivu, maibé ne’e sai susesu ka lae depende ba profesor ida-idak nia forsa-vontade, dedikasaun no kreatividade,”  Ministra Dulce dehan.

Ministra garante atu tama iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), ME metin ona nu’udar membru sira husi konsórsiu rejionál ida, ne’ebé signifika hanorin tópiku sira ho importánsia globál, rejionál no lokál.

Koordenadór Gabinete Kurríkulu Unidade Nasionál,  João Maupelu, konsidera, ohin nu’udar momentu importante ida ba edukasaun iha Timor-Leste. Tanba ne’e, ME liuhusi Gabinete Avaliasaun no Dezenvolvimentu Kurrikulár no Rekursu Pedagójiku prepara ona kurríkulu foun ida ba 30 siklu ensinu báziku ne’ebé hanaran ‘Kurríkulu Nasionál Baze (KNB) ba 30 Siklu Ensinu Báziku ho seriedade.’

“Objetivu fundamentál husi mudansa kurríkulu ida-ne’e mak asegura katak, estudante hotu la’os de’it domina koñesimentu, maibé mós soi abilidade, atitude, no valór sira ne’ebé suporta dezenvolvimentu nasaun no moris armonia iha sosiedade,” nia katak.

Mudansa kurríkulu ida-ne’e dezenvolve ho tetu :

  • Nesesidade ba kompeténsia sékulu 21 nian hodi orienta alunu sira halo (investigasaun, hanoin krítiku, hanoin krearativu, kolaborasaun no komunikasaun)
  • Haforsa valór no identidade nasionál, (liuhusi disiplina relevante siénsia sosiál, fraternidade umana, morál no étika, arte kultura)
  • Hametin ho padraun internasionál ba edukasaun. (Dezenvolve kompeténsia seklu XXI hodi promover edukasaun inklusiva ida-ne’ebé kualidade hodi garante sustentabilidade no promove sidadania globál no valorizar lian no identidade kulturál nasionál)

Implementasaun kurríkulu foun ne’e presiza preparasaun ne’ebé tasak. Tanba ne’e, atividade Training of Trainers no formasaun ba manorin sira iha klase dahituk sai parte ne’ebé estratéjiku tebes. Liuhusi formasaun ne’e mak :

  • Formadór sira sei prepara ho di’ak atu apoia manorin sira iha eskola.
  • Manorin sira iha klase da-7 sei hetan komprensaun ne’ebé komprensivu kona-ba estrutura, kompeténsia prinsipál sira, pedagojia, nomós estratejia avaliasaun ne’ebé define iha kurríkulu foun ne’e.

“Nune’e, ita hotu hein katak aprendizajen iha sala sei kontekstualizadu liu, interativu, no sentradu iha estudante sira,” Koordenadór Maupelu hatete.

João Maupelu hatete kurríkulu la’os de’it nu’udar dokumentu ida, maibé kurríkulu nu’udar mata-dalan moris ba prosesu edukasaun nian. Susesu husi nia implementasaun, depende ba parte hotu nia empeñu partikularmente ba manorin sira ne’ebé nu’udar autór prinsipál iha klase.

“Ami fiar katak, ho kolaborasaun di’ak, serbisu maka’as no suporta sustentavel, KNB ba Siklu Datoluk ne’e sai Marco Importante iha hadi’ak kualidade edukasaun iha Timor-Leste,” nia katak.

Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste,  Patrizia DiGiovanni,  subliña introdusaun ba kurríkulu foun ida-ne’e ba terseiru síklu ensinu báziku marka pasu signifikativu ida ba viajen atu fornese ba kanorin sira ho edukasaun ida ne’ebé relevante, inkluzivu, bazeia ba kompeténsia.

“Iha pontu ida-ne’e, ha’u hakarak bolu ita-boot nia atensaun kona-ba hanorin labarik sira kona-ba mudansa klimátika liuhusi matéria sira hanesan siénsia naturál, siénsia sosiál, arte no kultura no matéria balun seluk. Edukasaun maka instrumentu ida ne’ebé maka’as atu taka lakuna sira-ne’e no aselera mudansa klimátika,” nia, katak.

Edukasaun iha potensiál atu forma hahalok sira, dezenvolve abilidade sira no fó impulsu ba inovasaun sira, hodi halo nia sai hanesan rikusoin xave ida ba asaun klimátika. Edukasaun maka preditór forte liu ba hahalok ne’ebé amigavel ba klimátika. Profesór sira maka iha sistema edukasaun nia fuan.

“Ita hatete ida-ne’e beibeik, no ida-ne’e loos. Ita-boot sira entre sira ne’ebé maka envolve uluk ho kurríkulu revizaun ida-ne’e. Ita-boot la’ós de’it iha ne’e atu komprende mudansa sira, maibé atu lidera dalan hodi asegura implementasaun ne’ebé efetivu iha eskola no saladeaula sira. Ita-boot nia papél maka krusiál. Ita-boot sira sei sai sira ne’ebé atu apoia profesór sira, klarifika espetativa sira no asegura katak objetivu sira ne’ebé maka hakarak hosi kurríkulu realiza iha prátika,” nia dehan.

Reprezentante UNESCO iha Timor-Leste,  Hye Young (Hailey) Kim, hateten, kuríkulu mak fundamenta ba edukasaun ho kualidade no inkluzivu.

“Kurríkulu foun ida ne’e la’ós de’it atualiza konteúdu maibé mós uza bá pedagozika foun ne’ebé tuir padraun internasionál. Atu implementa kuríkulu foun iha saladedeaula hotu-hotu iha Munisipiu 14. Profesór sira tenke prepara ho koñesimentu abilidade no kapasidade ne’ebé loos,” nia fó hanoin.

Diretór Nasionál WHO iha Timor-Leste,  Arvind Marthur,  subliña hahú tinan 2023 OMS servisu hamutuk ho Ministériu hodi apoiu ba reforma kurríkulu ne’ebé halo hela.

“Kurríkulu ne’e hetan ona revizaun no atualiza hodi aliña ho padraun globál sira hodi garante katak fornese edukasaun, saúde ne’ebé kompromisu no propriedade ba foin-sa’e sira iha timor-Leste,” nia akresenta.

Nia hatutan, pontu importante seluk ba workshop sira iha munisípiu atu asegura ampla ba sosiedade ho valór iha terrenu.

Aleinde ne’e, tékniku sira halo ona revizaun ba kurríkulu 7 ano, no dadaun ne’e ministériu esforsu hela atu finaliza manuál saúde ba klase 9 ano nian.

“Ita mós halo hela serbisu atu hametin materiál klase 8 ano nian, hanesan péritu nasionál saúde, no edukasaun nian, ne’ebe ita identifika ona atu serbisu ba matéria sira ne’e,” nia hato’o.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!