DILI, 02 Setembru 2025 (TATOLI)—Ministériu Finansa espesialmente liuhusi Institutu Nasionál Estatístika Timor Leste (INETL) hamutuk ho Ministériu Saude inklui parseria sira realiza Abertura formasaun ba Supervisór, Enumeradór Peskiza Demográfia no Saúde Timor-Leste ba tinan 2025 nian.
Prezidente INETL, I.P, Elias dos Santos Feirras, hateten loloos ne’e iha fulan-Setembru ne’e finaliza peskiza demonografia saúde iha fulan lima, maibé Infelizmente USAID mak apiua hela ICF internasionál ba iha peskiza ida-ne’e.
“Peskiza ne’e Governu no UNFPA, UNICEF, WFP no WHO tau ona osan, maibé normalmente iha mundu ne’e iha ICF USAID mak apoia., Governu Amérikanu sa’e dehan hapara hotu, entaun afeta kedas ita-nia peskiza,” Prezidente INTL ne’e informa ba jornalista sira iha Ministériu Finansa, Aitarak Laran, ohin.
Hanesan Prezidente tékniku ba Komité ida-ne’e, hakarak apoiu tanba ida-ne’e planu Governu Konstitusionál da-sia (IX) nian ne’ebe hakarak Demográfia Saúde Timor-Leste tenke halo iha tinan 2025 ne’e, nune’e iha 2016-2025 no agora daudaun ne’e, mortalidade sei uza 2016, agora iha ona 2025 ne’e.
“Entaun ida-ne’e pontu importante mak nia mai hasoru Ministra Finansa. Tanba ita iha problema uitoan ba apoiu tékniku ICF osan laiha, maibé Ministra rasik hateten tenke ba oin nafatin para bele hetan buat ne’e. Tanba ne’e, Ministra apoiu no fó podér ba ha’u atu ko’alia ho parseiru desenvolvimentu sira, entaun agradese bá DFAT ho Banku Mundiál, sira dehan prontu apoiu,” nia hateten.
Formasaun sei hahú ohin no sei finaliza iha loron 22 Setembru, treinadór mai husi staff INETL, I.P no mós Ministériu Saúde, depois mak hetan apoiu husi UNICEF no seluk-seluk tan, ne’ebé sai padraun internasionál.
Ekipa ne’e sei fahe ba ekipa 24, sei prekorre iha teritóriu tomak fó sample ka amostra 2.880, peskiza sample boot liu mak peskiza demográfia saúde Timor-Leste.
“Peskiza ki’ik ita hahú iha tinan kotuk 7.500, ne’ebé meadu fulan ida-ne’e, ita bele iha dadus foun ba kiik. Dadus ida-ne’e maka sai ofisiál estatistika, ne’ebé ekipa sei fahe aá grupu 24, supervisór ida (1), entrevistadór rua (2), entervistadór mane ida (1), hasai rai ida no motorista ida no ekipamentu,” nia haktuir.
Tamba liuhusi Ministra Finansa hatete katak, iha meadu tinan oin, dadus sumáriu iha ona para bele osamentu 2027 ne’e tau ona ba programa ida-ne’e.
Diretór Jerál Ministéria Saúde, Narcisio Fernandes, informa ba hotu-hotu katak dadus demográfia avaliasaun ne’e iha halo iha 2016 liuba, iha prosesu ida-ne’e liu tinan 10, momentu loloos halo iha 2020/2021 maibé tanba situasaun pandemia COVID-19 entaun la konsege realiza no ohin mak realiza.
“Atu hateten katak dadus importante tebe-tebes no dadus ne’ebé tinan 10 ita nafatin ko’alia katak inan no bebé mate ho númeru ida-ne’e no mós labarik menus idade husi tinan lima (5) mai kraik mate no liuliu moras hada’et no moras sira seluk, dadus tinan 10 nia liubá ne’e mak ita ko’alia nafatin to’o agora,” Diretór Jerál ne’e haktuir.
Tanba ne’e, lori Ministra Saúde nia naran ho Vise na’in-rua hakarak agradese ba lideransa INETL nia ne’ebé mak nafatin lidera prosesu ida-ne’e no realiza atividade ida-ne’e iha ohin loron, agradese ba parseiru sira ne’ebé fó kontribuisaun no apoiu finanseiru espesialmente iha okaziaun ida-ne’e hakarak agradese ba ICF ne’ebé mai hamutuk iha ne’e.
“Ami iha espetasaun katak dadus mak sei sai pilár importante ida ba ita para oinsá halo planu para dezenvolvimentu di’ak liután ba sistema saúde ba oi. Dadus mak sei fo mai ita agora ita iha ne’ebé no ba oin saida mak ita atu halo no dadus mak sei fó mai ita oinsá halo desizaun ne’ebé mak apropriadu hodi responde situasaun saúde iha Timor-Leste,” nia hateten.
Tanba ida-ne’e enumeradór nia papel importante tebes iha situasaun ba nasaun nian tanba nasaun ba oin depende mós ba dadus, dadus sai kualidade depende mós enumeradór sira-nia kompreensaun no partisipasaun durante iha formasaun ida-ne’e. Xave importante atu hetan dadus ho di’ak no kualidade depende ba enumeradór sira.
“Mensajen husi Ministériu saúde katak ami-nia fiar konfiansa tomak ba fasilitadór ho treinadór sira ba apoiu husi ICF sei fó materia ida-ne’ebé di’ak. Se la komprende presiza husu para komprende didi’ak, bainhira tun ba terrenu para labele halo sala iha kolesaun dadus, tanba sé kolesaun dadus sala automatikamente rezultadu mós mai problema,” nia apela.
Tanba ne’e, hotu-hotu tenke atensaun no partisipa másimu iha formasaun ida-ne’e importante tebes liuliu ba nasaun TL, atu hatete katak situasaun ne’e agora iha ne’ebé no saida mak MS ho parseiru hanoin atu ba oin husi rezultadu ne’ebé enumeradór sira-nia esforsu ne’ebé sei mai durante tun ba terrenu.
Reprezentante UNFPA, Nacha Suren, hateten lori Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA) nia naran, onra boot atu hamutuk ho partisipante sira iha atividade ohin ba abertura Formasaun Enumeradór sira ba Levantamentu Demográfiku no Saúde TL 2025 nian, nune’e nia hakarak agradese ba INETL ne’ebé permite nia atu ko’alia liafuan balun ba parseiru sira-ne’ebé apoia DHS nia naran.
“Levantamentu Demográfiku no Saúde (DHS) hanesan levantamentu nasionál ida-ne’ebé krítiku ba Timor-Leste, ida-ne’e fornese dadus ne’ebé konfiável, ho kualidade aas kona-ba populasaun, saúde, nutrisaun, jéneru no violénsia doméstika,” nia esplika.
Nia dehan, rezultadu sira levantamentu nian importante tebes ba elaborasaun polítika bazeia ba evidénsia, ba monitorizasaun progresu nasionál no ba dezeña programa sira-ne’ebé maka hatán duni ba nesesidade sira populasaun nian.
Nune’e ho istória kolaborasaun naruk hodi hametin sistema estatístika nasionál, UNFPA sente onradu atu halo parseria ho Governu Timor-Leste, INETL, Ministériu Finansa no Saúde, no parseiru sira seluk hodi apoia konduta DHS nian dezde 2024.
“Iha inísiu tinan ida-ne’e, ami hasoru falta finanseira signifikativu ne’ebé dezafia kontinuasaun serbisu preparatóriu ba DHS,” nia informa.
Maske nune’e, nia hateten, grasa ba lideransa notável no kompromisu forte husi Governu Timor-Leste partikularmente Ministra Finansa no Prezidente INETL, lakuna finansiamentu ba tinan 2025 rezolve ona ho susesu liuhusi rekursu adisionál substansiál husi Governu no kontribuisaun husi parseiru dezenvolvimentu sira, nu’udar rezultadu, DHS agora fila-fali ba dalan loos.
“Ha’u hakarak espresa ha’u-nia apresiasaun sinseru ba parseiru dezenvolvimentu sira no ajénsia sira ONU nian mak hanesan UNICEF, WFP, DFAT, Banku Mundiál, no UNFPA ba sira-nia apoiu folin-laek ba Governu liuhusi kontribuisaun finanseira no téknika sira ba levantamentu,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia mós hato’o apresiasaun kle’an ba ICF Macro ba nia asisténsia téknika hodi asegura katak levantamentu ne’e hala’o tuir padraun internasionál sira no fornese rezultadu sira-ne’ebé reprezentativu iha nasionál ho kualidade aas. Agradese ba ICF nia fleksibilidade hodi akomoda Timor-Leste nia liña tempu DHS nian tanba liña tempu sira muda daudaun.
“Ami kontente tebes katak formasaun prinsipál ba enumeradór sira hahú ohin, kualidade husi formasaun ne’e krítiku tanba enumeradór sira-ne’ebé halibur iha ne’e sei hala’o papél vital ida hodi asegura kolesaun dadus ne’ebé loos no konfiável, kredibilidade no kualidade husi levantamentu ida-ne’e depende ba kualidade husi dadus ne’ebé ita-boot halibur,” nia hateten.
Importante hanesan mak sira-nia formadór sira-ne’ebé mak liu ona formasaun rigorozu ida ba formadór sira iha semana rua ka tolu ikus ne’e, partisipa iha pre-teste ba instrumentu sira levantamentu nian, no simu orientasaun téknika husi peritu sira ICF nian, entaun sira-nia kna’ar mak atu garante katak enumeradór sira iha ekipamentu tomak atu hala’o levantamentu tuir padraun kualidade nian.
“Ami nu’udar parseiru sira kontente katak serbisu prinsipál iha kampu ne’ebé mak ajendadu ona atu hala’o iha tinan ida-nia laran, iha nafatin servisu barak iha oin no tanba ne’e implementasaun levantamentu ne’ebé oportunu no koordenadu ho di’ak sei sai esensiál,” nia esplika.
Ba oin, partikularmente ba análiza dadus, hakerek relatóriu no divulgasaun ne’ebé hein katak sei resolve.
Nia apela ba enumeradór no Treinadór sira formasaun ida-ne’e tau fundasaun ba susesu koletivu, entrevista hotu-hotu ne’ebé mak hala’o, resposta hotu-hotu ne’ebé rejista, tenke loos, kle’an, no konsistente.
Dadus ne’ebé halibur sei informa polítika no programa nasionál sira ba hadi’a saúde no moris-di’ak populasaun nian, tanba ne’e serbisu ho kualidade aas iha kampu ne’e importante tebes.
“Ami fiar tomak iha ita-boot sira-nia kompromisu no dedikasaun ba levantamentu importante ida-ne’e. Ha’u dezeja buat di’ak hotu ba ita-boot sira iha formasaun ida-ne’e no iha serbisu iha kampu iha oin,” nia dehan.
Totál partisipante ne’ebé tuir formasaun ne’e kompostu husi entervistadór na’in-76 ne’ebé kompostu husi mane 24 no feto 48, supervisór na’in-24, motorista na’in-24, biomarkers na’in-29 ne’ebe sei envolve husi Ministériu Saúde espesialmente husi laboratóriu.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





