Governu kontinua esforsu hodi kombate krime transnasionál iha TL

DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministéria Interiór (MI) inklui ekipa konjunta Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál (PSIC, sigla portugés), Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI) no Unidade Informasaun Finanseiru (UIF) kontinua esforsu halo servisu maka’as hodi kombate kazu krime transnasionál sira-ne’ebé akontese iha Timor-Leste.
Notísia Relevante: PM fó podér ba MJ asina tratadu estradisaun ASEAN kombate krime transnasionál
Ministru Interiór (MI), Francisco da Costa Guterres, hateten debate ida-ne’e iha kestaun balun ne’ebé mak nia bele fó maibé sei la fó detallu liu tanba prosesu ne’e iha hela prosesu justisa nia laran.
“Atu fó hatene katak kona-ba kazu transnasionál scanning burla agravada no informátika, nomós lavajen osan husi Singapura mai Timor-Leste ne’e mensiona iha relatóriu dehan katak deteta orsamentu millaun $45 ne’e la loos maibé iha millaun $42,” Governante ne’e informa ba públiku liuhusi debate OJE 2026 iha sesaun datolu debate OJE 2026 iha PN, ohin.
Nia dehan, liuhusi prosesu ne’ebé naruk ekipa konjunta hanesan PSIC, SNI, MI no UIF, konsege deteta millaun $42 no millaun $3 rekopera tiha ona iha Ministériu Públiku no millaun $39 ne’e iha hela banku.
“Enkuantu autór na’in-haat ne’ebé envolve iha kazu ida-ne’e daudaun ne’e iha hela prizaun preventiva inklui timoroan na’in-ida (1) iha hela prosesu aprensaun regulár MP nian. Prosesu ne’e la’o hela no ita kontinua buka hela autór sira () atu rekupera osan, nune’e ho servisu ne’ebé ekipa konjunta halo konsege hetan rekoñesementu husi Governu Singapura,” nia dehan.
Enkuantu governante ne’e hateten, kona-ba kazu online ne’ebé akontese iha Oekusi ne’e liuhusi prosesu naruk ida, ekipa konjunta sira halo kedas busk, konsege deteta duni no daudaun ne’e suspeitu sira iha hela prizaun preventiva.
“Sira-ne’e ita kontinua la’o no Governu TL mós servisu hamutuk ho parséria internasionál sira ajuda ita atu deteta kazu sira-ne’e, kompara ho nasaun seluk prosesu detensaun ne’e bele lori tempu naruk, maibé ita agradese tanba bele rekupera iha tempu badak,” nia dehan.
Aleinde ne’e Governu mós konsege hapa jogu online ne’ebé lokaliza iha Zita Plaza entaun ita taka hotu kedas jogu online sira tamba bele fó risku ba prosesu scanning.
“Kazu transnasionál pasajeiru tama sai iha aeroportu tenke liuhusi prosesu scan (pasa revista ba sasaun) iha sistema aeroportu, ne’ebé laiha pasajeiru ida mak lori osan miliaun $11 liuhusi aeroportu,” nia hateten.
Atu garante seguransa iha aeroportu, nia dehan, Governu mós destaka ekipa instituisaun sira hodi halo kontrola ba operasaun aeroportu nian hodi evita kualkér tentativa ne’ebé hakarak uza ita-nia rai sai hanesan fatin scaning.
“ONU mós tenta atu hakarak kontaktu Governu Timor hodi esplika kona-ba jestaun ida-ne’e, tanba bainhira ita halo análiza didi’ak dokumentu ne’e laiha evidénsia klaru atu aponta ba sé,” nia dehan.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, reforsa atu atua de’it asuntu balun ne’ebé mak nia bele esklarese hanesan bainhira ko’alia kona-ba kolokasaun osan ba aduaneira ka ALFANDEGA no seguransa polísia sira hodi hasoru krime internasionál, ida-ne’e mak nia ladun komprende oinsá mak ita atu tau osan.
Deklarasaun husi deputadu sira katak Governu laiha liu polítika ka planu atu kombate krime transnasionál, ida-ne’e atu informa ba públiku katak iha instituisaun Estadu ne’ebé trata kona-ba asuntu ne’e hala’o hela ninia servisu.
“Maibé, ha’u sente povu tomak rona katak Governu singapura bolu PSIC, CNI, MI hodi simu kondekorasaun rekoñesementu ida tanba iha fulan tolu liubá Governu Timor-Leste bele asegura tiha krime tranzitória no Governj mós sei haruka fali osan ne’ebé deteta ba fali Singapura,” nia hateten.
Kazu krime transnasionál ne’ebé akontese ba sidadaun Bulgária nian bainhira atu foti osan iha mákina ATM, prosesu sira-ne’e sei buka neineik-neneik la presiza loke ba públiku tanba bainhira loke ba públiku entaun kriminozu sira-ne’e mai lakon nonook de’it.
“Ami lahalo buat hotu-hotu. Ami mós aprende krime foun iha mundu mak krime sira hanesan ne’e. Laiha verba ba seguransa atu selu ema sira ba servisu ne’e iha maibé espesialmente ba ida-ne’e ladun komprende tanbasá mak ita tau fali osan ba seguransa,” nia hateten.
Nia hateten, kona-ba komunikadu husi Ministru Agio Pereira kona-ba lavajen osan nian ne’e, Governu ko’alia tiha ona iha reuniaun Konsellu Ministru (KM).
“Ha’u dehan rasik ba nia katak iha Governu Lpnstitusionál da-ualu (VIII) rasik mak aprova fó lisensa ba operasaun jogu online,” nia dehan.
Aleinde ne’e, Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turismu Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hateten horisehik iha debate OJE 2026 ne’e deputadu Florentino Ximenes (Sinarai) mak halo intervensaun hodi mensiona nia naran no nia la foti liman atu foti defeza de onra, tanba mai diskute OJE 2026 ne’e importante liu ba Estadu.
“Ha’u kalma loos enfrenta situasaun sira hanesan ne’e. Ha’u haree buat sira-ne’e la’o normál. Maibé, deputadu ida mensiona ha’u-nia naran diretamente, entaun ha’u sente ida-ne’e defamasaun injúria ne’ebé indikamente ba ha’u, nune’e bainhira ita-boot iha faktu ka prova bele lori ba tribunál atu ita bele ba hatán,” nia dehan.
Nia dehan, ohin Primeiru-Ministru no Ministériu Interiór esplika ona kona-ba kazu jogu online, nune’e nia labele ba repete tan asuntu ida-ne’e tamba Governu presiza haree ba servisu seluk, maske kestaun ida-ne’e importante maibé Governu da-sia esforsu taka ona jogu online balun hanesan bola guling ba kompañia 20.
“Importante ha’u-nia kna’ar mak taka ona jogu online balun no iha momentu ne’ebá Dili hakmatek uitoan. Esforsu tuir mai, ami deside tan taka hotu jogu online seluk ne’ebé sei eziste,” nia hateten.
Ho prosesu sira-ne’e hotu, nia hateten, nia simu karta deklarasaun da-rua husi UNDOC (ONU) katak husu atu hasoru Governu Timor-Leste liuliu ba MKAE no MI hodi koopera, tanba funsionamentu UNDOC ne’e iha TL, entaun bainhira problema ruma akontese iha ne’e foin informa ba sira hodi fó sai no dokunentu ne’ebé antes ne’e fó sai ne’e anónimu naran laiha no sira mós lakohi lakon sira-nia kredibilidade.
Tanba ne’e, nia husu ba bankada CNRT atu lalika pániku no emosaun atu tau prioridade liu ba OJE 2026.
Notísia Relevante: PNTL- POLRI hahú diskute prevensaun krimi transnasionál iha liña fronteira
Jornalista : Alexandra da Costa
Esitór : Cancio Ximenes

