Top

MAE no Embaixadór Japaun inaugura projetu infraestrutura CIREP 12 iha Nítibe

MAE reprezenta husi SEDL, hamutuk ho Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, akompaña husi Autoridade RAEOA, kinta ne’e, inaugura CIREPunidade 12 iha suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 06 Agostu 2026 (TATOLI) – Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), reprezenta husi Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál (SEDL), hamutuk ho Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, akompaña husi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA), kinta ne’e, inaugura Projetu Infraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIREP, sigla inglés) unidade 12 iha suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nítibe.

Projetu infraestrutura unidade 12 ne’e mai husi munisípiu haat, hanesan Likisá (unidade neen), Bobonaru (unidade rua), Ermera (unidade rua) no Oekusi (unidade rua).

Notísia relevante:Suku ualu iha Oekusi sei benefísia infraestrutura bázika 15 husi projetu CIReP

Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus dos Santos Tallo, ne’ebé reprezenta Governu, hato’o agradesimentu ba apoiu jenerozu husi Governu Japaun liuhusi Projetu CIREP, no agradese mós ba Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD) hanesan ajénsia ne’ebé implementa projetu ne’e.

MAE reprezenta husi SEDL, hamutuk ho Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, akompaña husi Autoridade RAEOA, kinta ne’e, inaugura CIREPunidade 12 iha suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

“Ha’u fiar katak apoiu ne’e sei ajuda atu proteje komunidade rurál sira liuhusi hametin reziliénsia infrastrutura komunidade nian. Ne’e asegura asesu ba servisu baziku sira henesan; saude, edukasaun, merkadu, irigasaun, bee no saneamentu- ne’ebe sai sasan importante tebes atu hadi’a povu nia moris,” nia hateten iha ámbitu inaugurasaun ne’ebé hala’o iha EBF Mahata, suku Lela-Ufe, ohin.

Reforsu baze legál ba desentralizasaun no dezenvolvimentu lokál

Governante ne’e lembra fali katak prioridade Governu Konstitusionál da-sia nian liliu iha área desentralizasaun – ne’ebé kaer-metin ba Artigu 5.º Konstituisaun Repúblika (ba desentralizasaun no estatutu espesiál RAEOA nian) – mak dalan naruk ida, maibé Governu serbisu ona ba pasu legal importante tolu:

  1. Revizaun no aprovasaun ba Planu Dezenvolvimentu Munisipál (PDM): Ba munisípiu hotu atu asegura katak PDM aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011-2030) no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS). Planu ne’e mós sei sai referénsia legál ba munisípiu sira hodi prepara sira-nia Planu Asaun Anuál, Planu Investimentu Munisipál no Planu Orsamentál.
  2. Revizaun kuadru legál PDIM: Hakarak atu fasilita prosedimentu ba investimentu públiku no hametin podér ba órgaun Governu Lokál sira.
  3. Aprova no implementa kuadru legál planeamentu komunitáriu: Hodi asegura fundu liuhusi programa PNDS no PDIM, hamutuk ho aplikasaun Lei Suku (Lei No. 9/2016) ne’ebé fó kompeténsia ba Lideransa Komunitária atu kaer rasik jestaun infraestrutura lokál.

    MAE reprezenta husi SEDL, hamutuk ho Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, akompaña husi Autoridade RAEOA, kinta ne’e, inaugura CIREPunidade 12 iha suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

“Ha’u hakarak fó hanoin tan katak projetu CIREP ne’e reflete ita-nia kompromisu hamutuk atu hari’i komunidade reziliénte iha Munisípiu Bobonaru, Ermera, Likisá inklui iha RAEOA, bele asesu ba bee-moos, liuhusi sistema fornesimentu bee ne’ebe ohin ita inaugura no entrega, la’ós de’it konsidera infrastrutura fízika ida, maibe, ida ne’e reflete dignidade umanu, saúde públiku no sai mos hanesan fundasaun ba komunidade ne’ebe forte no reziliénte,” nia dehan.

Tanba ne’e, investimentu ida-ne’e la’ós de’it ba estrutura fízika, maibé mós iha na’in no sustentabilidade ba tempu naruk. Obra sira-ne’e nia espera katak sei jere husi komunidade rasik liuhusi Grupu Maneja Fasilidade (GMF) ho supervizaun husi lideransa komunitária no autoridade lokál sira.

“Ami fiar katak dezenvolvimentu sustentavél hahú iha nivél suku, maibé ha’u nia apela ba membru komunidade hotu, ida ne’e imi nia infraestrutura. Imi mak tenki halo funsiona, kuidadu no liuhusi ida ne’e, sei serbi ita nia jerasaun tuir mai ho sustentavel. Ba ita-nia parseiru sira, Obrigadu barak ba imi-nia dedikasaun no ba kolaborasaun nafatinn ho Governu Timor-Leste.”

Notísia relevante:Japaun-UNDP apoia millaun lima-resin ba projetu CIREP

Iha fatin hanesan, Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, sente orgullu no previlejiadu tanba planu sira-ne’e sai realidade ba povu Timor-Leste ho fiar-metin katak projetu ne’e hadi’a asesu ba servisu esensiál sira no hametin reziliénsia ba klimátika.

MAE reprezenta husi SEDL, hamutuk ho Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yasushi Yamamoto, akompaña husi Autoridade RAEOA, kinta ne’e, inaugura CIREPunidade 12 iha suku Lela-Ufe, sub-rejiaun Nítibe. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

“Ohin, ita entrega patrimóniu komunidade nian ne’ebé foin kompleta, inklui sistema fornesimentu bee-moos, latrina públika ida, ponte ida, sistema kolleita udan-been, didin gabion, no sentru komunitáriu ida. Rikusoin sira-ne’e signifika bee séguru liu, saneamentu di’ak liu, viajen seguru liu, hamenus erozaun no inundasaun, no espasu ida ba moris komunidade nian,” nia hateten.

Diplomata Japonés ne’e afirma katak eskema empregu komunitáriu mós kria empregu temporáriu no harii abilidade lokál, inklui ba foinsa’e no feto sira. Haksolok tebes ba Japaun atu apoia esforsu sira-ne’e no atu ajuda hadi’a moris loroloron nian iha Oekusi.

“Ami orgullu sai ita-boot sira nia parseiru no belun, entrega ohin nian la’ós liña finál. Ida-ne’e maka inísiu foun ida.”

Iha biban ne’e, nia enkoraja operasaun no manutensaun ne’ebé forte, definisaun klaru ba papél no orsamentu, partisipasaun ativa husi komisaun utilizadór sira, no formasaun kontinua. Ho kuidadu ne’ebé di’ak, fasilidade hirak ne’e sei serve povu ba tinan barak. Japaun sei kontinua servisu besik ho Governu Timor-Leste, PNUD, no parte interesada lokál sira atu kompleta projetu no atu promove jestaun sustentavel ba fasilidade hotu-hotu.

“Parabéns ba ita-boot sira hotu. Hein katak investimentu hirak ne’e lori benefisiu ne’ebé dura ba povu Timor Leste,” nia orgullu.

Notísia relevante:Termina misaun iha Oekusi, PNUD entrega hikas fasilidade ba Autoridade RAEOA

Iha fatin hanesan, Rezidente Reprezentante PNUD iha Timor-Leste, Katyna Argueta, esplika katak Projetu Infraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIREP) hahú lansa inisiál iha 2023, hodi hametin reziliénsia komunidade rurál sira-nian liuhusi hadi’a infraestrutura komunitária no garante asesu ba servisu esensiál sira iha saúde, edukasaun, irrigasaun, fornesimentu bee, no saneamentu.

“Ohin, ita selebra kompletasaun no entrega fasilidade infraestrutura komunitária hamutuk 12 ne’ebé sei hadi’a asesu ba servisu esensiál hirak ne’ebé ba ema liu 32,000 iha Oekusi, hodi kontribui ba komunidade sira-ne’ebé séguru liu, saudavél liu no reziliénte liu,” nia hateten.

Tuir nia, realizasaun ida-ne’e sai posível liuhusi laran-luak no solidariedade husi Governu no povu Japaun nian, ne’ebé sira-nia apoiu finanseiru permite ona implementasaun projetu CIREP nian.

“Obrigada barak, Embaixadór Yasushi, ba ita-boot nia kompromisu dedikadu ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu sustentável no ba parseria valorizada Japaun nian ho UNDP,” nia orgullu.

Aleinde infraestrutura ne’e rasik, projetu ne’e hamosu ona benefísiu sosioekonómiku sira-ne’ebé signifikativu. Liuhusi Rejime Empregu Komunitáriu (CES), membru komunidade sira hetan oportunidade empregu ba tempu-badak, hametin sira-nia abilidade vokasionál, no partisipa ativu iha dezenvolvimentu sira-nia komunidade rasik.

Nia hateten, nu’udar rezultadu, maizumenus membru komunidade 1,200 hola parte iha programa empregu loron 10, hodi hetan esperiénsia prátika no abilidade ne’ebé bele kontribui ba hadi’a meiu subsisténsia. Projetu ne’e mós sei kontinua fó apoiu ba komunidade sira-ne’e liuhosi fornese formasaun operasaun no manutensaun ba grupu komunidade sira no autoridade lokál sira, hodi hametin sira-nia kapasidade atu jere no sustenta infraestrutura sira-ne’e ba tinan hirak tuirmai.

Molok termina nia diskursu, reprezenta PNUD hato’o apresiasaun sinseru ba Ministériu Administrasaun Estatál ba nia lideransa, no mós ba autoridade munisípiu no lokál sira, membru komunidade sira, no líder komunitáriu sira ba sira-nia kompromisu, parseria, no propriedade durante implementasaun projetu ida-ne’e tomak.

“Hodi serbisu hamutuk, ita harii ona fundasaun sira ba komunidade sira ne’ebé forte liu, hadi’a servisu públiku sira, no reziliénsia boot liu ba jerasaun sira iha futuru. PNUD iha nafatin kompromisu atu apoia povu no Governu Timor-Leste hodi harii futuru ida ne’ebé inkluzivu, reziliente, no sustentavel liu,” nia katak.

Notísia relevante:UNDP fó formasaun ba autoridade lokál hodi implementa projetu infraestrutura 13

Iha biban ne’e, Xefe Suku Lela-Ufe iha sub-rejiaun Nítibe, José Neno Sila, agradese tanba projetu CIREP benefisía komunidade uma-kain 244 iha aldeia Hau-Ufe inklui Eskola Bázika Filiál (EBF) Mahata.

“Suku Lela-Ufe hetan projetu rua husi projetu CIREP, kanalizasaun bee-moos husi bee-matan Oélpan mai komunidade sira iha aldeia Ha’u-Ufe fó asesu ba uma-kain 244, no kanaliza mós ba eskola EBF Mahata komesa husi pré-eskolár to’o sekundáriu jerál, no konstrui mós saneamentu bázika sintina iha eskola ne’e, tanba ne’e ha’u reprezenta komunidade hato’o agradese ba projetu ne’e,” nia hateten.

Entretantu, Projetu Infraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIREP) ne’e finansia husi Governu Japaun, no implementa husi PNUD hamutuk ho Ministériu Administrasaun Estatál, Ministériu Obra Públika, no autoridade munisípiu sira.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!