iklan

EKONOMIA, HEADLINE, MUNISÍPIU, OEKUSI

Suku ualu iha Oé-Cusse sei benefísia infraestrutura bázika 15 husi projetu CIReP

Suku ualu iha Oé-Cusse sei benefísia infraestrutura bázika 15 husi projetu CIReP

Suku ualu mai husi sub-rejiaun haat iha RAEOA, sei hetan benefísiu direita ba infraestrutura bázika hamutuk 15 mai husi Projetu Insfraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIReP). Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.

OÉ-CUSSE, 19 juñu 2024 (TATOLI) –  Suku ualu mai husi sub-rejiaun haat iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), sei hetan benefísia direita ba infraestrutura bázika hamutuk 15 mai husi Projetu Insfraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIReP).

Jestór Projetu Insfraestrutura Komunitária ba Reziliénsia (CIReP), Tito de Jesus Filipe da Costa, informa, iha sub-rejiaun Pante Makasar suku tolu, Costa, Bobokase no Taiboko, iha sub-rejiaun Oésilo suku Bobometo, sub-rejiaun Pássabe suku Abani no sub-rejiaun Nítibe, suku Ban-Afi, Lela-Ufe no Bene-Ufe.

“Projetu ne’e nia objetivu atu proteje komunidade área rurál sira, liuhusi reforsu reziliénsia ba infraestrutura komunitária sira, hodi asegura asesu ba serbisu báziku, saúde, edukasaun, merkadu, irrigasaun bee no saneamentu, nu’udar rikusoin no setór importante atu hasa’e ema-nia moris,” Tito de Jesus Filipe, bainhira enkontru ho xefe suku sira iha salaun IADE Oé-Cusse, kuarta ne’e.

Notísia relevante: Japaun-UNDP apoia millaun lima-resin ba projetu CIREP

Nia informa, projetu CIReP sei dezenvolve infraestrutura bázika 46 alvu ba munisipíu lima, Oé-Cusse iha projetu 15, Liquiçá iha 18, Ermera projetu haat (4), Bobonaro iha 10 no rua seluk iha Covalima.

“Ohin ne’e ami mai halo konsultasaun, informa mós ba xefe suku ualu, kona-bá lala’ok projetu ne’e, bainhira mak implementa hamutuk, natureza projetu ne’e halo oinsá, ida-ne’ebé mak sai prioridade  no ami husu sira-nia kolaborasaun atu implementa projetu ne’e iha Oé-Cusse,” nia katak.

Nia esplika, infraestrutura bázika 15 ne’e sei konstrui fazeadamente, iha tinan ne’e hahú uluk projetu lima (5) ba suku ualu, 2025 implementa tán projetu lima (5) to’o 2026 implementa tán  projetu lima (5).

“Projetu sira-ne’e, sei iha empregu temporaria ba benefisiáriu iha Oé-Cusse 100-resin, ne’ebé ami sei serbisu hamutuk ba implementasaun projetu sira ho di’ak, nune’e ita bele garante katak, infraestrutura bázika iha área remota sira-ne’e, bele benefísia direita ba komunidade, tanba ptojetu lima ne’e (5) sei iha kaptasaun bee iha eskola ne’ebé identifika ona, latrina públiku, sentru maternidade no kanalizasaun bee-moos,” nia esplika.

Iha biban ne’e, Xefe suku Abani Carlos Elo, konfirma, daudaun ne’e komunidade ho autoridade lokál agradese sei koopera nunee projetu ne’e bele la’o di’ak.

“Foin lalais ami identifika ona projetu iha ha’u-nia suku atu kanaliza bee-moos, traballadór sira mós ha’u rejista ona, ha’u garante katak, ami sei koopera tanba ami mós enkontru ona dala-rua ona ho rai na’in-sira,” nia afirma.

Tanba kanalizasaun husi bee-matan atu ba klínika ne’e, afeta ba komunidade uma-kain hitu nia kintál, sira konkorda no enkontru ona ho ami atu entrega, la husu atu selu maibé sira husu projetu ne’e halo iha suku, sira mak sai traballdór.

Notísia relevante: Autoridade otimista dezenvolvimentu infraestrutura bázika iha Oé-cusse to’o fatin izoladu

Xefe Suku Ban-Afi, Jorge Lalus, reforsa tán, fatin ne’ebé indika atu halo projetu CIReP, identifikadu no prepara faze implementasaun.

“Ha’u-nia komunidade prontu, tanba bee-moos ne’ebé atu dada iha ha’u-nia suku sei benfísia direita komunidade sira, ne’ebé ba ami-nia suku laiha problema kona-bá baliza rai ka problema kintál, agora ami hein de’it ba implementasaun,” nia katak.

Notísia relevante: UNDP-CI halo reflesaun ba programa PNUD iha TL

Entretantu, Projetu Insfraestrutura Komunitária ba Reziliénsia ne’e, jere husi Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unida (PNUD) ho Ajénsia Internasionál United Nations Development Programa (UNDP), parséria ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no SEFOPE.

Projetu ne’e durasaun tinan haat hahú 2023 sei termina iha 2027, ho totál orsamentu hamutuk $5,308,196.82, ne’ebé finánsia husi Governu Japaun hamutuk $5,008,196.82 no UNDP hamutuk $300,000.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!