Top

FHT konsidera inkluzaun dijitál ba EhD importante iha prosesu dezenvolvimentu

Fundasaun Hadomi Timor (FHT) realiza dialógu inkluzaun dijitál ho Ema ho Defisiénsia (EhD). Imajen TATOLI/ Osória Marques

DILI, 18 Novembru 2025 (TATOLI)—Fundasaun Hadomi Timor (FHT), Tersa ne’e, realiza dialógu inkluzaun dijitál ho Ema ho Defisiénsia (EhD) tanba Konvensaun Nasaun Unida ne’ebé Timor-Leste ratifika iha 2022 ko’alia kona-ba direitu ema ho defisiénsia asesu ba informasaun, komunikasaun no teknolojia.

“Ha’u hanoin atividade ohin halo dialógu inkluzaun dijitál ho ema ho defisiensia ne’e importante tebes-tebes iha prosesu dezenvolvimentu nia laran,” Direitór Ezekutivu FHT, Abrão Monteiro ba jornalista sira hafoin dialógu inkluzaun dijitál ho ema ho defisiensia iha Salaun Bisoi, The Asia Foundation, Praia dos Coqueiros, Dili, Tersa ne’e.

Niia esplika, Konstitusaun RDTL iha artigu 21 ko’alia kona-ba ema ho defisiensia sira iha direitu hanesan ba asesu informasaun no komunikasaun no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) mós kona-ba direitu referidu.

Tuir nia katak maluk defisiénsia sira susar tebes-tebes atubele asesu informasaun, hanesan sira-ne’ebé labele haree ho matan, inklui mós defisiénsia tilun ne’e mós susar tebes.

“Entaun ida-ne’e mak ohin hala’o dialógu ne’e hodi mós konvida ema autór sira ba dezenvolvimentu ICT nian, hanesan TIC Timor ne’ebé durante ne’e kria polítika nasionál ba ICT, liuliu sira iha ona polítika ba iha Timor dijitál ne’e ha’u hanoin ita presiza haree ida-ne’e. Nune’e, iha sira-nia polítika Timor dijitál ne’e inklui asesibilidade iha laran ka la’e, tanba iha polítika ne’e atu hateten bainhira ema ruma kria sistema ka kria produtu dijitál ruma ne’e tenke konsidera ema ho defisiensia ne’ebé ho tipu oioin,” Monteiro subliña.

Aleinde ne’e, konvida PDHJ reprezentanta husi adjuntu atu bele hato’o mós sira-nia perspetiva no rezultadu monitorizasaun ninian, tanba durante ne’e sira monitoring iha terrenu oinsá kolega defisiénsia sira-ne’e nia preokupasaun liuliu ba iha asesu tekonolojia ka asesu dijitál nian.

Konvida mós Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) ne’ebé reprezenta husi Direitór Jerál, ne’ebé fahe kle’an liután kona-ba polítika Governu nian oinsá bele nafatin konsidera maluk ema ho defisiénsia liuliu garante sira-nia direitu hanesan ho ema baibain.

Iha fatin hanesan, Jesuino de Araújo nu’udár Programa IT no Mídia Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), hateten dialógu ne’e di’ak tebes atu hatene kle’an barreira ka obstákulu ne’ebé ema ho defisiénsia hasoru iha erra dijtalizasaun nian.

“Dalabarak ema ho defisiénsia susar tebes atu asesu ba plataforma online, entaun asesibilidade menus tebes oinsá ema ho defisiénsia matan sira hodi asesu. Entaun, ita seidauk iha plataforma ne’ebé asesivel. Ema defisiénsia matan barak kuaze hakarak asesu maibé sira-nia asesibilidade menus tantu iha área rurál no kapitál, entaun ema ho defisiénsia barak nunka rona informasaun ka lee notísia online sira iha mídia,” nia haktuir.

Entretantu, Adjuntu Provedór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Rigoberto Monteiro tenik agora kompromisu Estadu ne’e reflete iha Planu Asaun Nasionál (PAN) ema ho defisiénsia nian.

“Ami nia relatóriu kompromisu Governu nian implementa PAN ba ema ho defisiénsia, reflete kompromisu Estadu nian iha nivel polítika. Direitu dijitál hanesan mós direitu umanu, entaun bainhira nia sai direitu umanu ona, papél Estadu boot liután,” nia subliña.

“Ha’u hakarak dezafia ita boot sira atu uza internet ho saudavel, direitu dijitál ne’e direitu umanu refleta husi ema iha direitu atu asesu ba internet,” nia hatutan.

Tanba ne’e, nia dehan, Estadu iha obrigasaun atu kria infraestrutura garante asesu internet ba ema ho defisiénsia sira iha área rurál.

“Tanba ne’e, agora saida mak PDHJ halo bainhira mosu buat ruma, ein prinsípiu ema mós buli imi iha mídia sosiál ne’e parte ida violasaun direitu umanu. Ida-ne’e PDHJ, PSIK, PNTL, MP mak proteje no organizasaun defisiénsia sira iha kna’ar proteje ninia kolega sira husi buli iha plataforma dijitál,” Rigoberto informa.

Nune’e mós, Diretór Jerál Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Florencio Pina Dias Gonzaga hateten dialógu ne’e importante tebes-tebes ba asuntu defisiénsia nian tanba hakarak iha asesibilidade liuliu ligadu ho dijitalizasaun inkluziva.

“Ha’u hanoin ne’e direitu fundamentu ema hotu nian, liuliu parte asuntu ema ho defisiénsia ninian depoiz bele hetan asesu di’ak ba informasaun hotu-hotu liuhusi sistema dijitalizasaun ne’ebé iha,” nia haklaken.

Tuir nia katak sistema atendimentu tenke dijitalizadu, nune’e hafásil ema hotu-hotu bele asesu, maibé parte MSSI ninian hanoin ida importante liu mak liga ho Planu Asaun Nasionál ema ho defisiénsia nian 2021-2030.

“Ha’u ohin hato’o ona katak Planu Asaun Nasionál ne’e ninia implementadór maihusi ministériu 13 ne’ebé iha ninia kompeténsia rasik, iha alokasaun atividade rasik nune’e sira implementa ho di’ak. Ba ha’u-nia interpretasaun katak sistema atendimentu públiku tenke dijitalizadu nune’e ema hotu-hotu bele asesu,” nia konklui.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!