DILI, 11 Dezembru 2025 (TATOLI) – Sientista japonés kompostu husi Shimon Sakaguchi ho Susumu Kitagawa, iha loron-kuarta ne’e, simu ona prémiu Nobel iha Estokolmo tanba ida-idak konkista iha área medisina no kímika.
Liurai Suésia nian Carl XVI Gustaf entrega medalla osan-mean no diploma sira ba Sakaguchi, profesór distintu ida ho tinan 74 iha Universidade Osaka, no Kitagawa, profesór distintu ida ho tinan 74 iha Universidade Kyoto, iha serimónia entrega prémiu nian iha Salaun Konsertu Estokolmo nian.
Laureadu na’in-rua ne’e simu sira-nia prémiu ho basa-liman maka’as hosi audiénsia liu 1,500 ne’ebé inklui membru família no kolega peskizadór sira.
Ida-ne’e marka ba dala uluk iha tinan 10 nia laran ne’ebé destinatáriu japonés sira hetan prémiu Nobel iha área rua ne’ebé la hanesan iha tinan hanesan.
Sakaguchi, ne’ebé simu Prémiu Nobel iha fiziolojia ka medisina, hetan rekoñesimentu tanba deskobre sélula T reguladora sira ka Tregs, ne’ebé prevene sélula T sira seluk hodi ataka sélula saudável sira isin-nia rasik no loke ona dalan ba tratamentu foun ba moras autoimune, kankru no moras sira seluk.
Kitagawa, simu Prémiu Nobel iha kímika tanba dezenvolve materiál porozu sira ne’ebé koñesidu hanesan kuadru metál-orgániku sira, ne’ebé bele rai no hasai gás sira hanesan metanu no nitrojéniu.
“Ida-ne’e hanesan duni onra ida, no ha’u hanoin katak sei sai hanesan loron espesiál ida iha ha’u-nia moris”, dehan Sakaguchi ba jornalista sira hafoin serimónia. “Medalla ne’e todan tebes.”
Prémiu Nobel ida-idak lori prémiu ida ho kronor millaun 11 (dolar millaun $1,2). Sira na’in-rua fahe prémiu ho peskizadór na’in-rua seluk iha sirap-nia área ida-idak.
Agora daudaun Japaun prodús ona laureadu Nobel na’in-31, inklui Nihon Hidankyo, grupu prinsipál Japaun nian hosi sobrevivente sira hosi bomba atómika, ne’ebé maka manán ona Prémiu Nobel Dame nian iha tinan liubá.




