DILI, 22 Dezembru 2025 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten husi tempu rezisténsia nian to’o períodu pro-independénsia no ukun-an ona durante tinan 23, mídia iha Timor la’ós de’it hanesan kanál informasaun maibé sai hanesan mós instrumentu ba libertasaun rezisténsia, edukasaun sívika no instrumentu ba kontrolu sosiál.
“Mídia sai mós hanesan lian ba povu signifika informasaun ne’ebé di’ak mídia bele fó sai no buat ne’ebé ladi’ak ne’e mós tenke fó sai tuir ninia misaun iha liberdade no demokrásia nia laran,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha Programa Meet the Press ne’ebé realiza husi Sekretária Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho titulu ” Papél mídia nu’udar pilar demokrásia ba prosesu konstrusaun Estadu no nasaun”, iha Salaun Apuramentu CNE, ohin.
Xefe Governu ne’e hateten, bele loke espasu ba liberdade espresaun no loke mós espasu ba verdade katak buka tuir saida mak loos no saida mak sala hodi hametin konsiénsia nasionál iha momentu ne’ebé nasaun buka hela atu hadi’a-an ka dezenvolve an.
Tanba, nia dehan, papel mídia loloos iha demokrasia no konstrusaun Timor-Leste mak konstrusaun Estadu no konstrusaun nasaun.
“Konstrusaun Estadu ne’ebé define kona-ba orgaun soberánia hodi haree ba kbi’it ema hotu-hotu ne’ebé hakna’ar-an iha orgaun soberánia ida-nia laran ho sira-nia kompromisu atu serbí rai. Konstrusaun nasaun ne’e mak Estadu tomak no povu, instituisaun sira seluk liuliu mídia,” Xanana hateten.
Iha kontestu demokrásia ne’e tenke haree ba mundu la’ós buka haree de’it ba iha Timor nia laran maibé haree mós ba li’ur, nune’e bainhira ko’alia kona-ba demokrasia no liberdade imprensa ne’e haree diferensa tanba deteta iha ne’ebé mak eziste liberdade imprensa ho oinsá.
“Iha demokrásia nia laran, mídia sai hanesan koluna ida importante tebe-tebes ba sidadaun sira no mídia mós sai hanesan ponte ida entre povu ho Estadu liuhusi rádiu komunidade, jornál, televizaun no husi plataforma dijitál, povu bele hetan informasaun kona-ba prosesu demokrásia ninian,” nia esplika.
Aleinde ne’e, nia hateten, bainhira temi prosesu demokrásia ne’e nakait ba prosesu eleisaun, kampañaa, kongresu, desizaun polítika, no buat sira-ne’e bainhira halo analiza ne’e vantajen ba povu ka lae, tanba iha demokrásia la’ós de’it iha direitu maibé iha mós dever, entaun povu mós iha dever atu kontribui la’ós de’it iha direitu atu husu.
“Bainhira ita temi konstituisaun no liberdade, ita-nia konstituisaun tenke garante liberdade imprensa maibé liberdade ida-ne’ebé uza ho responsabilidade hodi fó espasu ba opiniaun públiku ba debate ne’ebé konstrutivu,” nia dehan.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




