DILI, 12 Janeiru 2026 (TATOLI)–Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Domingos Raul Falur Rate Laek, prefere Governu halo investimentu urjénsia iha Komponente Navál nune’e bele moderniza.
“Ha’u hato’o apresiasaun no simultaneamente dezafia órgaun sira ne’ebé foti desizaun polítika. Soberania iha nia kustu maibé kustu sei boot liu bainhira la tau atensaun no auzénsia iha investimentu, manutensaun regulár ba ita-nia patrimóniu navál. Labele haree Patrimóniu Navál hanesan despeza orsamentál maibé hanesan investimentu ida ba kredibilidade Estadu,” Tenente Jenerál Falur hato’o bainhira partisipa iha aniversáriu Komponente Navál ba dala-24 ne’ebé hala’o iha baze, Hera, Segunda ne’e.
Falur husu Governu bele disponibiliza akizisaun ba plataforma no garantia ba operasaun sira liuhusi siklu manutensaun preventiva no korretiva esensiál.
“Ita la’ós de’it observadór pasivu iha ita-nia domíniu marrítimu rasik maibé kontribuidór ba seguransa marrítima hanesan membru efetivu ba organizasaun rejionál Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla ingléz) no responsabilidade atu halo ita-nia parte perante país viziñu sira,” nia akresenta.
Timor-Leste presiza halo investimentu ba área ne’e tanba haree ba ameasa sira ne’ebé sei hasoru iha futuru.
“Ha’u refere espesífikamente ba peska ilegál, la relata no la regulamenta. Prátika a’at ida-ne’e la’ós de’it krime ambientál, ne’e asaltu direta ba rikusoin jerasaun futuru timoroan nian no violasaun flagrante ba ita-nia jurizdisaun,” nia katak.
Notísia relevante : Honda hametin kompromisu servisu ba konsumidór iha Timor-Leste liuhusi Rede Dealer Ofisiál no AHASS
Nune’e, Komponente Navál nia misaun dahuluk mak atu garante Estadu nia prezensa iha tasi, liuhusi Ró Komponente Navál ne’ebá sei iha bandeira Timor-Leste, lei no protesaun ba rekursu sira.
Komponente Navál nia serbisu mak halo supervizaun ba peska, ne’ebé ninia misaun sira abranje ba buska no salvamentu, kombate tráfiku transnasionál, proteje infraestrutura krítiku, no apoia populasaun sira iha kazu dezastre naturál.
“Komplesidade husi tarefa sira ne’e ezije forsa ida-neʼebé ájil ho ekipamentu operasionál no sustenta husi vontade polítika ida-ne’ebé metin no kompreende katak tasi mak Timor-Leste nia futuru,” nia dehan.
Falur Rate Laek hateten, Timor-Leste labele aspira atu sai nasaun prósperu hodi fila kotuk ba tasi tanba ekonomia azul husi turizmu to’o esplorasaun sustentável husi rekursu enerjétiku sira.
Biban ne’e, Tenente Jenerál husu ba podér polítiku no membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atu afirma nia subordinasaun no lealdade totál, maibé bolu atensaun konstante ba nesesidade hodi dispoin ferramenta sira atu kumpre mandatu Konstitusionál ne’ebé atribuidu hodi atua ho vizaun estratéjika bazeia ba área jeográfiku.
Iha sorin seluk, Tenente Jenerál Falur husu ba Komandante Komponente Navál Komodoro Neves, Ofisiál, Sarjentu no Prasa sira atu kontinua serví ho onra ne’ebé karakteriza FALINTIL nia identidade.
“Povu Timor-Leste hateke ba orizonte sente seguru no esperansa ho ita-boot sira nia dedikasaun,” nia katak.
Iha biban ne’e, Falur mós hakarak ba oin Komponente Navál sai efetivu no bele kontestualiza nesesidade urjente ba investimentu.
“Bainhira ha’u ko’alia kona-ba investimentu, ha’u hakarak hatete aprosimasaun ida-ne’ebé olístiku no integradu, primeiru kapitál umanu, sofistikasaun navál modernu no operasaun seguransa marrítima ezije nível espesializasaun téknika no akadémika ne’ebé a’as. Ita presiza investe iha formasaun kontinuu ba ita-nia pesoál militár hodi garante katak ita-nia mariñeiru sira domina la’ós de’it arte navegasaun nian, maibé mós lei tasi, teknolojia vijilánsia, no tátika interdisaun,” Falur hato’o.
Nia husu atu halo akizisaun ba plataforma no garantia ba Komponente Navál sira nia operabilidade liuhusi siklu manutensaun preventiva no korretiva ne’ebé esensiál.
Iha fatin hanesan, Komandante Komponente Navál, Komodoro Higino das Neves, hateten, dezenvolve komponente to’o tama ona tinan 24 ne’e la’ós fasil.
“Tanba ita-nia istória ida uluk atu orienta de’it ba rai maran. Ita-nia funu orienta ba rai-maran, tanba ne’e atu Komponente Navál atu dezenvolve di’ak mak presiza Governu nia intervensau,” nia dehan.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina




