iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Konfisaun relijioza konsidera projetu Lei Adosaun atu proteje labarik sira

Konfisaun relijioza konsidera projetu Lei Adosaun atu proteje labarik sira

Entrevistadór, Agapito dos Santos (karuk) halo entrevista Vise-Prezidente Konsellu Nasionál Islámiku Timor-Leste, Abdullah Inácio António Soares, iha programa entrevista esklusiva live streaming Agência Tatoli, iha estúdiu Farol, segunda (03/04/2023). Imajen/Tatoli

DILI, 14 Janeiru 2026 (TATOLI)-Komisaun F ne’ebé trata Asuntu Saúde, Igualdade, Jéneru no Inkluzaun Sosiál kontinua halo audiénsia públika kona-ba Projetu Lei númeru 9/VI(2a)-Regulamentu Prosesu Adosaun ho konfisaun relijioza husi Katólika, Protestante, Musulmana no ho dirijente Universidade Katólika Timorense (UCT, sigla portugés) hodi rona sira-nia opiniaun.

Diretór Gabinete Jurídiku husi Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portuges), Padre Ludgério Martins da Silva, hateten projetu lei ne’e importante no presiza iha atu tulun labarik sira labele sai abandonadu.

“Tanba iha lei laran kontempla ona obrigasaun husi sira ne’ebé sai hanesan inan-aman haki’ak, ne’e iha lejítimu, relasaun família iha mós direitu iha laran”, nia hateten hafoin ramata audiénsia iha Parlamentu, ohin.

Amu Ludgério haktuir parte igreja nian uluk kedas, katak Jezús ne’e mós moris ho nia aman haki’ak mak São José, ne’ebé fó sentidu tebtebes moris esperitualmente família iha ambiente ida bele tulun no proteje sira-nia kondisaun moris. “Aumezmu tempu moris espiritualmente tanba inan-aman ne’ebé haki’ak sira ho responsabilidade mós”, dehan.

Tanba durante ne’e iha adosaun informál la’o hela maski seidauk iha lei, tanba ne’e ho inisiativa ne’ebé iha bainhira aprova mak sei liuhusi prosesu ida no desizaun tenke mai husi tribunál.

“Iha ezbosu lei ne’e atu proteje labarik sira, dahuluk, iha kondisaun atu haki’ak, obrigasaun no nia relasaun”, dehan.

Nune’e mós Vise-Prezidente Konsellu Nasionál Izlámiku Timor-Leste, Abdullah Inácio A. Soares, realsa katak importante tebes atu proteje labarik sira no husu atu hamosu lejislasaun ruma tenke bazeia ba Konstituisaun hodi regulamentu ne’ebé kria liuhusi onestidade, justu, rasosíniu no lójika.

“Ami-nia hanoin ba Lei Adosaun ne’e direitu prinsipál salva vida labarik sira-nia, tuir ami-nia doutrina rasik”, nia afirma.

Prezidente Komisaun F, Maria Gorumali Barreto, hateten durante audiénsia opiniaun husi entidade sira maioria aseita ezbosu projetu lei ne’e no hato’o pareser atu konsidera bainhira aprova ona iha jeneralidade hodi kontinua ba diskusaun tuir mai iha espesialidade ba artigu balun.

Konteúdu projetu lei ne’e atu haree ba iha adosaun nasionál no internasionál ho ninia prosesu, kritéria, parte legál, kondisaun adotante no responsabilidade Estadu atu akompaña.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2026/01/08/komisaun-f-hahu-audiensia-kona-ba-projetu-lei-adosaun/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!