DILI, 06 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Organizasaun Nasaun Unida nian ba Ai-han no Agrikultura ka Food Agency Organization (FAO) reafirma nia kompromisu hodi promove apoia seguransa ai-han no transformasaun sistema ai-han Timor-Leste nian liuhosi lansamentu Enkuadramentu Programasaun País ka Country Programming Framework (CPF) FAO ba períodu 2026–2030.
Afirmasaun ne’e hato’o durante asinatura akordu país uma na’in ka Host Country Agreement (HCA) entre Governu Timor-Leste ho FAO ne’ebé hala’o iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun iha Díli.
Host Country Agreement (HCA) asina hosi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste, Bendito dos Santos Freitas, hamutuk ho Asistente Diretór-Jerál FAO no Reprezentante Rejionál FAO ba Ázia no Pasífiku, Alue Dohong.
Iha biban hanesan, Sekretáriu Estadu Peska, Domingos da Costa, simu dokumentu lansamentu ba CPF 2026–2030 husi Reprezentante Nasionál FAO ba Indonézia no Timor-Leste, Rajenda Aryal.
Ministru Negósiu Estranjeiru, Bendito Freitas, hateten asinatura HCA ne’ebé estabelese eskritóriu FAO kompletu ida iha Timor-Leste, sai nu’udar marka importante polítika no estratéjiku iha parseria.
“Akordu ne’e la’ós de’it aprofunda kooperasaun téknika maibé reflete mós kompromisu fahe ba multilateralizmu, propriedade nasionál no dezenvolvimentu sustentável,” Bendito Freitas dehan.
Nia afirma, Governu Timor-Leste tau seguransa ai-han, reziliénsia rurál no meiu subsisténsia sustentável iha núkleu ajenda dezenvolvimentu nasionál.
Tuir nia, ida ne’e aliña ho vizaun nasionál ne’ebé trasa ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030, Programa Governu Konstitusionál ba da-neen (VI) no Ajenda 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentável.
Nu’udar nasaun illa ki’ik no nasaun menus dezenvolvidu, Governante ne’e rekoñese katak Timor-Leste hasoru limitasaun estruturál oioin, risku mudansa klimátika no inserteza ekonómika globál.
Maibé, Governu iha nafatin kompromisu atu halo setór agrikultura, peska no dezenvolvimentu rurál sai pilár xave ba diversifikasaun ekonómika, estabilidade sosiál no reziliénsia nasionál.
Nia hatutan, prezensa eskritóriu FAO nian ida iha Timor-Leste ho tempu-tomak iha signifikadu polítiku ne’ebé maka’as tanba haforsa kapasidade nasaun nian ba envolvimentu ne’ebé koordenadu liután ho komunidade internasionál, aliña perísia globál ho estratéjia nasionál no hametin Timor-Leste nia lian iha forum rejionál no globál sira.
Iha fatin hanesan, Alue Dohong subliña, FAO prontu atu servisu besik ho Governu Timor-Leste hodi promove auto-sufisiénsia ai-han no hametin seguransa ai-han no nutrisaun liuhusi aproximasaun sistema ai-han ne’ebé integradu.
“FAO sei kontinua fó apoiu ba transformasaun husi sistema ai-han no agríkola sira Timor-Leste nian liuhusi apoiu tékniku, análize investimentu, planeamentu no mobilizasaun rekursu sira ba programa prioritáriu sira-ne’ebé promove seguransa alimentár, kriasaun empregu no hamenus ki’ak,” nia hateten.
Nia hateten, dezafiu seguransa ai-han mundiál sai nafatin kestaun boot ida liuliu iha krize no mudansa klimátika nia leet. Tanba ne’e, FAO enkoraja aproximasaun ida-ne’ebé integradu no orientadu ba investimentu atu hetan impaktu sustentável, inklui liuhusi hametin kooperasaun Súl-Súl no kooperasaun triangulár.
Nia esplika, prioridade sira-ne’e hotu reflete iha FAO CPF 2026–2030 ne’ebé dezenvolve iha konsulta besik ho Ministériu Agrikultura no parte interesada nasionál sira seluk, no aliña ho polítika nasionál sira, Konvensaun Kuadru ONU nian kona-ba Seguransa Ai-han (UNFCCC), Kuadru Estratéjiku FAO nian no Governu Sustentável sira (ODS sira).
Sekretáriu Estadu Peska, Domingos da Costa, afirma katak HCA reprezenta kompromisu polítiku no institusionál ida-ne’ebé garante FAO bele funsiona ho efetivu iha Timor-Leste ho koordenasaun maka’as ho instituisaun nasionál sira.
“FAO hanesan parseiru estratéjiku no konfiável ida ba Governu Timor-Leste. Ninia kna’ar hanesan komplementár no kolaborativu, la’ós paralelu ho esforsu sira Governu nian,” nia hateten.
Nia hatutan, FAO CPF 2026–2030 sei sai hanesan roteiru ida ba kooperasaun iha tinan lima oin mai iha setór agrikultura no ai-han, ho foku ba hasa’e produtividade, hadi’a nutrisaun, hametin reziliénsia klimátika, proteje rekursu naturál sira no hametin instituisaun sira hodi apoia agrikultór sira, peskadór sira no komunidade rurál sira.
Nia subliña, Governu Timor-Leste iha nafatin kompromisu atu kria ambiente ne’ebé konduzivu ba FAO atu serbisu ho efetivu no transparente, enkuantu hametin parseria sira hodi realiza sistema ai-han ne’ebé reziliente liu, inkluzivu no sustentável ba povu nia moris di’ak.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes





