iklan

HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

Papa Leão apela sarani pratika pontu tolu durante tempu Kuarezma

Papa Leão apela sarani pratika pontu tolu durante tempu Kuarezma

Amu-Papa Leão XIV. Foto/Vatican News

DILI, 16 Fevereiru 2026 (TATOLI)–Lider Mundiál Katólika, Papa Leão XIV apela ba Sarani Katólika atu atensaun no pratika pontu tolu durante tempu Kuarezma.

Papa Leão XIV liuhusi nota imprensa ne’ebé fó-sai iha semana kotuk katak Kuerezma mak tempu ne’ebé Igreja liuhusi fuan inan nian, bolu hotu-hotu atu tau fila-fali iha sentru Maromak nia mistériu iha moris, atu sarani nia fiar hetan impusu foun no fuan labele lakon nia forsa entre inquietação no distrasaun sira iha moris loroloron nian.

“Dalan sira hotu ba konversaun nian hahú, bainhira husik ita-nia an atu liafuan manán ita no ita simu ho espíritu haraik an nian. Iha vínculo entre don Maromak nia futar liafuan no ospitalidade ne’ebé ita oferese no transformasaun ne’ebé Nia realiza iha ita,” Papa Leão XIV hateten liuhusi komunikadu imprensa ne’ebé TATOLI asesu, Segunda ne’e.

Papa Leão hateten iteneráriu kuarezmál sai nu’udár okaziaun furak ida atu rona Na’i nia lian no hafoun hikas desizaun hodi tuir Kristu, la’o hamutuk ho Nia sa’e ba Jeruzalén, iha-nebé Nia realiza mistériu terus nian, mate no moris hias.

Nune’e, Papa Leão apela ba sarani hotu-hotu atu pratika pontu tolu sira hanesan dahuluk RONA ho esplikasaun Maromak rasik, hatudu Nia an ba Moisés iha ai ne’ebé ahi lakan, hatudu katak rona ne’e karaterístika distintiva (markante) husi nia an rasik.

Aleinde ne’e, Rona lian halerik (hakilar) husi ema sira be ema hanehan mak sai istória dahuluk libertasaun nian, iha-ne’ebé Maromak halo Moises hola-parte, hodi haruka nia ba loke dalan salvasaun ba nia oan sira hodi lori sira sai husi eskravidaun.

“Iha tinan ne’e hau hakarak tebes bolu atensaun, uluk nanain kona ba importánsia fó fatin ba liafuan liuhusi Rona, nune’e mós disponibilidade atu rona ne’ebé sai sinál dahuluk nian hodi hatudu hakarak di’ak hodi tama iha relasaun ho ema seluk,” Papa Leão XIV argumenta.

“Rona liafuan iha litúrjia hanorin ita ba rona ida-ne’ebé loos liu no realidade: entre lian anin sira barak ne’ebé la’o liuhusi moris pesoál no sosiál, Sagrada Eskritura halo ita hatene rekoñese realidade sira-ne’ebé mai husi terus no injustisa, atu sira labele hela sein resposta ruma,” nia hatutan.

Pontu daruak mak JEJÚN iha-ne’ebé konstitui pratika konkreta ida dispoin akollamentu Maromak nia Liafuan tan-ne’e presiza atu diserne no ordena “ai-han” sira, atu mantein vizilante hamlaha no hamrook ba justisa, hatahan an hodi hanorin nia no ikusmai bele sai nu’udár orasaun ida no responsabilidade ba maluk sira.

Ho nune’e, atu jejún konserva nia autentisidade evanjélika no evita tentasaun fuan loko an nian, tenke moris nafatin iha fé no umildade no jejún tenke inklui mós forma sira seluk ne’ebé dalaruma halo sarani sira sente hakmatek ona ho vida, depoiz “moris simples de’it (austeridade) halo ita forte no autentikada iha vida kristaun.

Pontu ikus mak HAMUTUK ne’ebé liuhusi kuarezma hatudu sai dimensaun komunitária hodi rona liafuan sira no pratika iha jejún, nune’e mós ih parókia, família, grupu kategória, komunidade relijiozu hetan bolu atu hala’o tempu kuarezma ida-ne’e nu’udár “caminho partilhado” iha-ne’ebé rona Maromak nia liafuan, atu ema ki’ak sira-nia hakilar iha rai ne’e bele sai forma ba vida komún no jejún tulun atubele sai arrependimentu ne’ebé loloos.

Iha kontextu ida-ne’e, konversaun la’os deit konxiénsia ema idaidak nian, maibé hola-parte iha modu relasionamentu husi kualidade diálogu, kapasidade atu husik an atu realidade husu nafatin mai sarani sira no rekoñese realidade sira husi hakarak ne’ebé loloos iha komunidade ekleziástika, nune’e mós iha umanidade ne’ebé iha nesesidade ba justisa no rekonsiliasaun.

Jornalista: Natalino Belo 

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!