DILI, 20 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Jerente no funsionáriu Komisaun Antí-Korrupasaun (CAC, sigla portugéz), Sesta ne’e, selebra tinan-XVI ezisténsia ho atividade misa no reflesaun.
Komisáriu CAC hateten, maski hasoru dezafiu barak maibé instituisaun independente ne’e hahú dezenvolve-an, desde ezisténsia tinan 2010 to’o 2026.
“Primeiru hahú iha tinan2010 to’o ohin loron ne’e, serbisu prinsipál ba investigasaun iha prevensaun no kooperasaun CAC sempre partilla informasaun ba ita-boot (jornalista) sira. Ein termu Investigasaun Kriminál, desde CAC iha kazu lubuk boot ida ita finaliza investigasaun no haruka ona ba Ministériu Públiku,” Komisáriu Rui hato’o ba jornalista sira hafoin serimónia aniversáriu ezisténsia CAC ba dala-XVI iha edifísiu CAC, Farol, Sesta ne’e.
Nia akompaña sosiedade sivil nia deklarasaun ne’ebé dehan CAC eziste kleur ona maibé seidauk konsege lori ema ba prizaun.
“Kazu korrupsaun ne’e to’o iha prizaun ne’e la monu husi lalehan. Prosesu ne’e husi ne’e mak to’o iha Tribunál. Portantu dezafiu sira sempre iha, iha susesu balun maibé dezafiu sempre iha, CAC ho rekursu limitadu no limitasaun finanseira ita labele halo buat hotu maibé ita tenta atu hala’o serbisu tuir mandatu ne’ebé lei fó,” nia akresenta.
Komisáriu relata, susesu boot ba CAC iha tinan kotuk mak partisipa enkontru Estadu iha United Nations Convention Against Corruption (UNCAC) iha Doha, Qatar.
Nune’e mós, iha tinan kotuk CAC partisipa iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátoku (ASEAN, sigla ingléz), halo enkontru hodi ko’alia kona-ba Antí-Korrupasaun iha Malázia.
Notísia relevante : CAC konklui ona investigasaun ba kazu korrupsaun 26
Enkuantu, serbisu iha parte inspesaun no monitorizasaun durante ne’e la’o di’ak.
“Ita iha deskobrimentu lubuk ida, ita sei haruka relatóriu ba Ministériu relevante, Parlamentu no Governu, Na’i Primeiru Ministru, agora iha faze edisaun,” nia katak.
Serbisu deklarasaun rikusoin mós la’o hela, implementasaun koima ne’ebé hahú iha tinan-ida liubá konsege rekolla $400.000.
“Ida-ne’e la’ós objetivu CAC nian atu rekolla osan. Maibé ho koima ne’e para hanorin ema atu kumpre ba deklara nia rikusoin, enkuantu serbisu ne’ebé nia halo lei fó hateten nia tenke mai deklara nia rikusoin. Depois serbisu iha área seluk edukasaun mós la’o, iha munisípiu, eskola sira, ba sentru formasaun INAP ninian mak tenke ba iha ne’ebá,” Komisáriu tenik.
Iha parte dezenvolvimentu institusionál, daudaun CAC iha armazenamentu arkivu, liuliu ba deklarasaun rikusoin atubele prezerva dadus sira ne’ebé liga ba deklarasaun rikusoin no investigasaun ba kazu.
CAC halo akizisaun armazenamentu arkivu ho montante $100.000 atu asegura dadus kona-ba investigasaun no deklarasaun rikusoin. Tanba tuir Lei Medida Prevensaun Kombate Korrupsaun (MPCC, sigla portugéz), lei númeru 7/2020, 28 Augustu fó biban ba institusaun rua hanesan CAC no Tribunál Rekursu ba deklarasaun rikusoin. tanba ne’e, armazenamentu arkivu ne’e importante tanba atu prezerva no proteje dadus sira.
Kona-ba infrastrutura, CAC daudaun hetan apoiu husi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku fó apoiu harii edifísiu hodi fasilita funsionáriu sira halo serbisu. Iha Fulan-Juñu empreza entrega ona obra.
Komisáriu Rui mós relata, empreza husi Malázia halo ona dezeñu ba edifísiu própriu CAC andar lima ne’ebé sei harii iha Palapasu besik sede Partidu UDT nian. Iha Juñu empreza referida sei finaliza dezeñu edifísiu.
Iha biban ne’e, CAC lansa sistema keixa online hanaran denúnsia públika ho link https://denunsiapublika.cac.tl, ho objetivu ida katak públiku la presiza hatama surat-tahan mai nasionál, maibé iha sira-nia fatin de’it bele informa mai.
“Durante ne’e sira keixa balun husi sms, balun husi WhatApp no ho karta, maibé ho keixa online ne’e sira bele tau iha kronolojia, nune’e ema bele hato’o keixa direta ba CAC liga ho asuntu korrupsaun,” nia katak.
Hafoin tama iha pájina, utilizadór sistema hasoru kedan formuláriu keixa ne’ebé bele prienxe dadus pesoál, denúnsia no razaun halo denúnsia.
Iha fatin hanesan, Diretór Investigasaun CAC, José Verdiál, rekoñese katak hahú husi ezisténsia, CAC hasoru dezafiu iha menus rekursu umanu no laiha edifísiu propriu.
Iha tinan kotuk CAC rejista kazu barak maibé bainhira atu halo prosesu averiguasaun ema la to’o.
“Hanesan tinan kotuk ami rejista kazu 102 no keixa hamutuk 90, ami rekursu la to’o atu halo averiguasaun ba kazu no keixa sira ne’e tanba husi kazu no keixa sira ne’e ami iha rekursu ne’ebé limitadu tanba iha investigasaun iha ema na’in-neen de’it. Ami atu rekruta ema, maibé atu mai tuur iha ne’ebé tanba seidauk iha edifísiu própriu, ne’e sai dezafiu ba CAC,” nia katak.
Diretór dehan, ba oin instituisaun ne’e sei halo esforsu atu tau konsiderasaun ba asuntu sira, nune’e bele fó atendimentu públiku ne’ebé di’ak liután.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





