OEKUSI, 26 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Hahú husi Janeiru mai to’o loron 25 Fevereiru 2036 horisehik, serbisu saúde Rejiaun Administrativa Espesial Oekusi Ambeno (RAEOA), rejista ona pasiente kazu dengue hamutuk na’in-86, rekuperadu 68, óbitu ida, kazu ativu interna hela iha Ospitál Referrál Oekusi na’in-18.
“Dadus to’o horisehik 25 Fevereiru 2026, relata husi unidade vijilánsia sira, katak rejista ona 87 kazu, horikalan ha’u rasik vizita direita pasiente sira-ne’ebé sei baixa hela hamutuk na’in-18, inklui adultu na’in-neen restante labarik hotu, no minoridade ida idade tinan-neen hakotu ona vida tanba grave,” Diretora Diresaun Rejionál Saúde Oekusi, Merita Marques Lafo hato’o, iha Oekusi, ohin
Notísia relevante:Ospitál Referál Oekusi rejista pasiente dengue 16 maioria iha Pante Makasar
Pesoál saúde ne’e esplika, katak kazu hirak-ne’e moderadu hotu laiha sebera, maibé iha semana kotuk rejista mós sebera iha kazu haat, no ida mak la konsege salva vida ho idade minoridade ne’e.
“Pasiente ne’e tama ba ospitál iha loron 18 Fevereiru maibé família sira lakohi atu baixa iha ospitál no hakarak fila-fali ba uma, depois to’o loron 23 iha segunda ne’e, ho kondisaun grave ona, entaun ita labele salva nia vida,” nia afirma.
Tuir nia, kazu sira-ne’e hotu, maioria akontese iha suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, sentru saúde Baoknana sub-rejiaun Nítibe rejista ida, enkuantu Oésilo no Pássabe laiha kazu dengue.
Tanba ne’e, profisionál saúde ne’e dehan, serbisu saúde rejionál Oekusi, kontinua hala’o prevensaun liuhusi atividade fumigasaun iha fatin ne’ebé konsidera risku ba kazu dengue no promosaun saúde ba komunidade sira.
“Medida preventiva ne’ebé iha, husi parte saúde halo edukasaun promosaun saúde iha eskola sira, komunidade no fatin públiku seluk tan no liu-liu fatin sira-ne’ebé risku ba kazu dengue la’os promosaun de’it maibé halo mós fumigasaun no abatizasaun, tanba maioria iha suku Costa husi bairru Palaban, Numbei ho Masin, iha suku Cunha rejista barak iha aldeia Noafafo,” nia informa.
Notísia relevante:Pasiente 260 sofre moras ISPA no diarreia iha Sentru Saúde Kiumaonteko Pante Makasar
Nia esplika, kauza husi kazu dengue ne’e mosu tanba susuk aedes exipto, entaun problema ne’ebé mosu tanba konsiénsia família no ema idak-idak, tanba saúde iha ita-nia liman rasik, katak ema hothotu tenke hamoos ambiente uma oin.
Evita bee-nalihun iha uma oin, liuliu akua mamuk balde roda aat, tanke bee, presiza hamoos tutuir, no hamos uma laran, liu-liu fatin ne’ebé bee fasil nalihun tanba agora tempu udan, entaun fatin sira-ne’e mak susuk halo ni knuuk, bele sai barak tan.
“Tanba ne’e ami husu hothotu presiza kolaborasaun hamutuk halo limpeza iha uma oin, uma laran no bairru-laran, ami mós hato’o ona karta ba autoridade lokál sira atu organiza komunidade halo limpeza jerál iha bairru idak-idak,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




