OEKUSI, 27 Ferereiru 2026 (TATOLI) –Ministériu Saúde (MS) hamutuk ho parseiru husi Governu Austrália liuhusi Department of Foreigh Affairs and Tarde (DFAT) no Ajénsia autonoma sira seluk inklui serbisu saúde munisípiu Dili, no Ermera, kinta ne’e hala’o sorumutu avaliasaun ba Programa Haforsa Sistema Kuidadu Saúde Primária iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA).
Diretora Nasionál Saúde Maternidade Infantil, Madalena Gomes, informa, objetivu husi workshop ne’e, atu halo aváliasaun fila-fali ba implementasaun programa iha kuidadu saúde primária, ne’ebé durante tinan lima Ministériu Saúde espesiálmente iha RAEOA hetan apoiu husi Governu Austrália liuhusi parseiru implementadór PHD, no mós ajénsia sira seluk, ajuda implementasaun programa liuliu iha área kuidadu saúde primária.
Tanba programa ne’e, nia durasaun tinan-lima, hahú iha 2023 sei termina Marsu 2026 ne’e, programa ne’e servisu hamutuk ho Ministéru Saúde no ajénsia autónoma saúde nian hanesan INSPTL, HNGV, INFPM iha nivél nasionál no mós servisu saúde munisipiu Ermera, Dili, no RAEOA, atu responde ba obstakulu hirak-ne’ebé hasoru iha prestasaun saúde ba komunidade iha área tolu ne’e.
Espesifikamente, PHD foka ninia esforsu ba prontidaun fasilidade no haree ba sistema hirak hanesan, sistema informasaun saúde. planeamentu no jestaun finanseira, korrente fornesimentu no aprovizionamentu ba medikamentu, governasaun no koordenasaun liuliu iha nível munisipíu no, abilidade forsa traballu saúde, infra-estrutura saúde, no responsabilidade nível fasilidade.
“Ohin ita halo workshop ne’e ho objetivu atu halo aváliasaun ba progresu serbisu durante tinan lima, liuhusi apoiu finanseiru husi DFAT Austrália, serbisu hamutuk ho Governu Timor-Leste (TL), atu impementa programa saúde primária nian, liuliu iha Oekusi ne’ebé hetan apoia husi Governu Austrália liuhusi ninia PHD ho ajénsia sira seluk,” nia hateten iha salaun alfandega Palaban.
Iha ámbitu avaliasaun ne’e, ekipa tékniku saúde, hala’o mós deskusaun, haree progresu serbisu ne’ebé hala’o ona iha Oekusi durante tinan lima nia laran, hodi identifika barreira saida profisionál saúde sirainfrenta iha implementasaun kuidadu saúde primária ne’e. Nune’e bele integra iha planeamentu ba futuru mellora diakliu tan programa saúde nian, hodi atende nesesidade povu.
“Ita hotu hatene katak, Ministeriu Saude iha komitmentu ne’ebe boot, atu asegura programa kuidadu saúde primária, maibé atu asegura programa sira-ne’e, ita nafatin presiza apoia tulun husi ita-nia parseiru sira, nune’e aselera serbisu saúde ba ita nia povu,” nia dehan.
Prezidente Autoridade RAEOA, Régio da Cruz Salu, konfirma, prezensa parseiru sira iha Oekusi, importante ba nesesidade povu nia saúde, tanba ne’e nia rekomenda presiza kontinua.
Tanba politikamente autoridade RAEOA liuhusi Serbisu Saúde Oekusi kompremetidu no husu nafatin apoiu nafatin husi Governu sentrál, nune’e parseiru Governu, ne’ebé hetan apoia finánsia mai nafatin Oekusi, atu apoia mós ba infraestrutura bázika saúde nian.
“Saúde primária mak asuntu ida-ne’ebé hahú buat hothotu, antes ita ko’alia ba saúde sira seluk, tanba ne’e ligadu ho ema ninia kustume, ema nia hahalok, tanba ne’e prezensa apoia doadór sira husi Governu Austrália liuhusi DFAT, ita nia Governu rasik, liuhusi Ministériu Saúde, durante ne’e, enkoraza, promove no fó fiar mai ita atu serbisu ho ita povu, liuliu iha área saúde. Importante, politikamente, Autoridade RAEOA husu nafatin Governu Austrália liuhusi DFAT ba sira-nia programa PHD, tenke kontinua mai nafatin ba Oekusi,” nia afirma.
Diretora Rejionál Saúde Oekusi, Merita Marques Lafu, sorumutu ofisiál ne’e, importante atu deskuti kona-ba haforsa serbisu kuidadu saúde primária, tanba hetan apoia husi Governu Austrália liuhusi parseiru PHD.
“Durante tinan hirak nia laran, iha mudánsa ne’ebé iha, hanesan ita haree, primeiru husi sistema haforsa iha programa hotu, ne’ebé mak iha kuidadu sistema saúde primaria nian, ezemplu programa saúde primadona maka iha programa saúde maternidade infantil ho nútrisaun nian hodi hatún númeru má-nutrisaun no hatún númeru mortalidade inan ho bebe ne’ebé foin moris, liuliu komplikasaun ne’ebé akontese ba inan sira bainhira isin-rua no partu,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





