DILI, 03 Marsu 2026 (TATOLI)–Loron Nasionál Veteranu ba Dasiak ne’ebé selebra iha edifísiu Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (CCLN-sigla portugeza), Komoro Tersa ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, rekoñese kombatente libertasaun nafatin iha liña oin ba dezenvolvimentu nasionál.
“Ida-ne’e hatudu katak veteranu sira nafatin iha liña oin ba dezenvolvimentu nasionál, hodi promove poupansa sira-ne’ebé nesesária atu finansia projetu foun sira kona-ba uma, negósiu no investimentu iha área potensiál sira país nian, iha agrikultura, peska, floresta, turizmu, indústria, enerjia no servisu sira hodi aposta iha ekonomia verde no azúl,” Prezidente Repúblika hato’o liuhusi nia diskursu iha ámbitu komemorasaun Loron Nasionál Veteranu.
Notísia relevante: Governu prevee rihun $150 ba Loron Nasionál Veteranu
Xefe Estadu hateten ema hotu hatene katak preokupasaun lejítima sira persiste, hodi rekoñesimentu justu ba kombatente sira hotu, sustentabilidade hosi pensaun sira, valorizasaun hosi sira-ne’ebé tranzita ba reforma no apoiu ba família sira no jerasaun sira tuirmai.
“Estadu komprometidu nafatin atu garante justisa, transparénsia no dignidade ba ema hotu ne’ebé serbí ona pátria. Ita-boot sira-nia misaun la ramata ho ndependénsia. Ohin ita-boot sira maka sai guardiaun ba memória istórika no ai-riin ba estabilidade nasionál. Ita-boot sira maka ezemplu moris ida katak dixiplina, organizasaun no unidade bele transforma adversidade ba vitória,” Horta subliña.
Tuir nia, liuhusi komemorasaun ida-ne’e presiza iha diversidade oioin no kontinua sai rikusoin ba Timor-Leste.
“Ho respeitu kle’an no gratidaun rohan-laek, ha’u dehan ba imi. Nasaun rekoñese ita-boot sira. Nasaun fó onra ba ita-boot sira. Nasaun konta ho imi,” Xefe Estadu rekoñese.
Eventu ne’e partisipa hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, Prezidente Parlamentu Nasionál, Fernanda Lay, membru Govenu, membru Parlamentu Nasionál, veteranu sira inklui komunidade.
Tuir observasaun TATOLI katak líder nasionál sira seluk ne’ebé la partisipa iha eventu ne’e kompostu husi Atuál Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Antigu Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, Antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” no Antigu Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri.
Horta orgullu ba kriasaun BNF
Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, orgullu ho inisiativa kombatente sira-nian ba kriasaun Banco do Nosso Futuro (BNF) iha Timor-Leste.
“Ita sente orgullu atu hanoin hikas fali inisiativa sira-ne’ebé hatudu kapasidade transformadora husi ita-nia veteranu sira, hanesan kriasaun banku ita-nia futuru nian, banku privadu dahuluk ho kapitál eskluzivamente hosi Timor-Leste,” Prezidente Repúblika hato’o liuhusi nia diskursu iha Loron Nasionál Veteranu.
Xefe Estadu apresia ba esforsu no kapasidade kombatente sira-nian durante ne’e.
“Projetu ida-ne’e simboliza tranzisaun husi luta armada ba luta ekonómika, husi rezisténsia ba konstrusaun, husi sakrifísiu ba investimentu iha futuru,” nia subliña.
Totál fundu kontributivu kombatente hamutuk millaun $62 hosi kombatente rihun 27-resin. Kada kombatente kontribui kada fulan $30.
Kriasaun fundu kontributivu veteranu, bazeia ba Dekretu-Lei Nú. 8/2020, alterasaun ba Dekretu-Lei Nú. 15/2008 ba pensaun liuhusi Konsellu Ministru, promulgadu husi Prezidente Repúblika iha 19 Marsu 2020, hodi kria Gabinete Apoiu Programa Fundu Investimentu Veteranu Timor-Leste ne’ebé despaxu ne’e deside husi númeru 01/MAKLN SEAKLN/I/2020 tau-matan ba fundu investimentu.
Halo reflesaun ba tinan 45 liubá
Loron Nasionál Veteranu ba Dasiak, Komisaun Organizadora loke serimónia reflesaun ba rezisténsia nasionál hodi konvida oradór sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, ho tópiku “O dia três de Março é o dia inspirativo pela luta da Libertação Nacional; oradór daruak mak Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, ho nia tópiku mak Promoção do Sentido de Estado, partilha o espirito de pertença, rumo ao desenvolvimento Nacional no oradór ikus mak Ministru Asuntu Kombatente, Gil da Costa Monteiro “Oan-Soru”, ho nia tópiku mak Projecção do Futuro das Gerações Vindouras.
Maibé, bainhira serimónia reflesaun hahú, Atuál Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão la marka prezensa tanba ho asuntu balun ne’ebé presiza haree.
Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan-Soru”, informa, loron veteranu ne’e ema hotu liuliu juventude presiza halo reflesaun ba tinan 45 liubá akontese.
“Ohin ita komemora loron veteranu ba dasiak maibé ita tenke halo reflesaun ba tinan 45 liubá ne’ebé akontese. Entaun, loron ida 03 Marsu ne’e idéntiku no loron semana hanesan iha 2026, tanba ohin Tersa no iha tinan 1981 mós Tersa hotu,” Oan-Soru dehan iha serimónia reflesaun istóriku rezisténsia nasionál iha Salaun Maubai, 03 Marsu Komoro, Dili, Tersa (03/03).
Oan-Soru esplika hosi ne’ebá mak ko’alia kona-ba organiza no reorganiza inklui estrutura no re-estrutura sira.
“Kona-ba Timor-Leste nia independénsia, ita ko’alia kona-ba organiza no reorganiza, estrutura no re-estrutura hosi ita-nia líder sira-ne’ebé hahú monu tuituir iha baze apoiu. Depoiz baze apoiu rahun, no mosu desesperansa ba gerrilleiru sira iha gerilla maibé ikusmai akontese konferénsia nasionál ida-ne’ebé reorganiza fali ita-nia nasaun. Xanana Gusmão ho Mauhunu Builerek no ikus akontese reorganiza fali forma estrutura foun no Membru Komité Sentrál foun, ne’ebé ho na’in-sia no ohin loron hela mak sira Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timur de’it no hanesan mós sira-ne’ebé organiza iha momentu ne’ebá, ne’e hela mak Kay Rala Xanana Gusmão de’it,” Ministru Oan-Soru haktuir.
Nune’e mós, Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timur, hateten 03 Marsu ne’e loron istóriku maibé ema barak dalaruma lahatene tanba saida 03 Marsu ne’e loron istóriku.
“Hanesan ohin Prezidente dehan ita-nia ukun rasik-an la’ós ema foti de’it maibé folin husi raan no isin. Timoroan barak mak mate ba nasaun ba ida-ne’e, Timor-Leste ne’e úniku uitoan, tanba saida fundadór ba nasaun ida-ne’e sei moris. Sira la barak ona. Sira na’in-haat karik. Ida mak atuál Prezidente Repúblika ne’ebé mak túr iha ita-nia oin, no sira seluk hanesan Marí Alkatiri, Roque Rodrigues, Abílio Araújo no Xanana Gusmão. Tanba ida-ne’e mak ita orgullu boot kuandu sira túr hamutuk ho ita ka sira sei moris hamutuk ho ita iha ita-nia leet,” Lere katak.
Tuir nia katak loloos ne’e ko’alia 01 Marsu tanba konferénsia hahú iha 01 Marsu no ramata iha 07 Marsu maibé tanba iha kestaun barak adia tiha ba 08 Marsu mak halo enserramentu.
“Ita hotu-hotu hatene katak ita-nia povu uluk liuhusi funu naruk ida. Primeiru, mosu guerra sivíl dentru partidu FRETILIN no UDT. FRETILIN kontrola territóriu tomak mai 99%. Ita-nia povu iha FRETILIN nia liman entaun ida-ne’e mak dehan FRETILIN mak povo, povu maka FRETILIN,” nia esklarese.
Lere Anan Timur akresenta povu ida-ne’e ho nia membru no nia matadalan FRETILIN, Komité Sentrál FRETILIN, moris iha baze apoiu prepara para ba funu bainhira Indonézia hahú halo invazaun iha Outubru, maibé loloos iha Dezembru 1975 tama iha fatin estratéjiku sira liuliu iha kapitál Dili.
“Tanba bazeia ba apoiu sobrevivente Ponta Leste mak Matebian. Husi parte Ponta Leste ita bele dehan ita sobrevive la’ós ita mak brani liu ka ita mak halo funu maka’as. Ita debe sira-nia mate, debe sira-nia raan, tanba sira-nia mate mak ita bele sobrevive. Karik la mate, ita mós lahatene ita sobrevive ka lae. Ita ko’alia loloos baze apoiu rahun hanoin katak veteranu barak moris iha-ne’e, bainhira baze apoiu rahun ha’u fiar katak ita sei ukun rasik-an,” Lere esplika.
Jenerál Reformadu dehan, antes konferénsia Maubai hodi reorganiza funu, Xanana prepara dokumentu rua, ida mak temátika guerra nian no ida seluk pátria revolusaun. Temátika guerra nian ne’e ko’alia kona-ba konseitu guerra nian no pátria revolusaun ko’alia liu kona-ba prinsípiu no valór.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade





