DILI, 11 Marsu 2026 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Verónica das Dores, akompañadu husi Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Abitasaun Rurál, Mariano Assanami, asina akordu kooperasaun ida ho Institutu Sosiál Solidariedade (ISS) hodi apoiu ema vulneravel sira.
Objetivu husi kooperasaun ne’e atu fó apoiu no protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé vulneravel. Ida-ne’e tanba tuir Artigu 56 Konstituisaun RDTL, Estadu nia responsabilidade atu fó asisténsia sosiál ba sidadaun hotu-hotu no fó apoiu ba fiskalizasaun ba atividade no funsaun sira instituisaun Solidariedade Sosiál nian ne’ebé funsiona ba interese públiku no la’ós buka lukru.
“Fó apoiu no protesaun ba sidadaun vulneravel sira, hanesan labarik no adolexente sira, família vulneravel sira, idozu sira, ema ho defisiénsia no inkapasidade sira, sira-ne’ebé iha moras mentál, vítima violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru no tráfiku umanu, komunidade LGBTQI+ no drogadu sira. Ne’e nesesáriu no importante iha programa governu ida-ne’e,” Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores tenik iha ninia diskursu iha MSSI, Kaikoli.
Tuir nia, ida-ne’e hetan reforsu hosi Dekretu-Lei Nú. 25/2017, loron 26 fulan-Jullu, ne’ebé regula no konfere estatutu utilidade sosiál ba parseiru sira ISS nian, hodi permite sira atu regula, suspende ka hakotu programa ne’e no husi Dekretu Ministeriál Nú. 25/MSSI/2020, loron 3 fulan-Juñu, ne’ebé ho objetivu atu garante transparénsia, responsabilizasaun, no padraun kualidade servisu nian. Hein katak sira-ne’ebé responsavel ba Instituisaun Solidariedade Sosiál (ISS) sei kompriende loloos lei sira-ne’e.
Instituisaun Solidariedade Sosiál ne’ebé hetan apoiu husi Ministériu Seguransa Sosiál no Kooperasaun Internasionál liuhosi tipu apoiu sosiál haat mak hanesan orfanatu, uma-mahon, sentru komunitáriu no ema ho defisiénsia.
Maski nune’e, Verónica haktuir katak molok asina akordu kooperasaun ne’e, ekipa MSSI hala’o ona etapa avaliasaun oioin, hahú ho avaliasaun interna no depoiz avaliasaun aberta ho responsavel sira ba ISS idaidak no prezensa ekipa observadora, inklui reprezentante sira husi Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ-sigla portugeza), Instituisaun Nasionál Direitu ba Labarik (INDDICA), sosiedade sivíl no Gabinete Inspesaun no Auditoria MSSI nian.
“Infelizmente, iha tinan ne’e, MSSI la konsege halo avaliasaun, tanba orsamentu ne’ebé aloka ba Institutu Solidariedade Sosiál (ISS) millaun ida de’it, kompara ho millaun rua ne’ebé planeia ba tinan 2025,” Ministra informa.
Governante ne’e subliña, iha tinan kotuk, ho orsamentu millaun 2, MSSI apoia ISS hamutuk 38. Maibé, MSSI hamenus orsamentu ne’ebé temi ona tanba la sufisiente atu suporta montante ne’ebé aprezenta hosi SSI idaidak iha nia aplikasaun sira.
“Tanba ne’e, apoiu ba ISS depende ba sira-nia aplikasaun no programa, ho ISS idaidak simu ho maneira ne’ebé la hanesan,” nia akresenta.
Nia mós informa katak, hosi ISS 38 ne’e, na’in-sia (9) hetan apoiu finanseiru hosi Governu Portugál hamutuk $308.125,38. Normalmente, Governu portugés apoia 50% no Timor-Leste liuhosi MSSI, apoia restu 50%. Infelizmente, governu Timor-Leste apoiu tuir orsamentu ne’ebé iha.
“Ho orsamentu ne’ebé limitadu ne’e, ha’u husu ba responsavel Institutu Seguransa Sosiál sira atu jere no implementa ita-boot sira-nia programa ho di’ak. Ministériu Seguransa Sosiál no Integrasaun (MSSI) prontu atu fó apoiu ba ita-boot sira no rekoñese katak ita-boot sira mós hanesan liman-ain ba MSSI, ba Governu ida-ne’e, nune’e mós liman-ain no matan ba ita-nia maluk sira-ne’ebé vulneravel liu,” nia fó hanoin.
Iha fatin hanesan, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Abitasaun Rurál, Mariano Assanami Sabino, afirma katak Governu kontinua konsolida implementasaun estratéjia protesaun sosiál nasionál. Ho dalan ida-ne’e, Governu garante katak ema hotu iha oportunidade atu partisipa iha dezenvolvimentu tuir sira-nia kapasidade, abilidade no responsabilidade, ho objetivu atu hamenus ki’ak no dezigualdade iha Timor-Leste.
“Asinatura akordu kooperasaun entre MSSI no ISS hatudu kompromisu Governu nian, liuhusi MSSI, atu kontinua hametin parseria ho ISS, koopera iha kuidadu ba labarik, adolexente, feto, ema ho defisiénsia no iha situasaun emerjénsia hanesan dezastre naturál sira seluk, nune’e bele hamenus ki’ak no proteje ema vulneravel sira,” nia dehan.
Entretantu, Diretór Ezekutivu Sentru Saúde Mentál São João de Deus Laklubar, Manatutu, Elvis do Rosário, hateten MSSI apoiu orsamentu ba tinan 2026 ba Sentru Saúde Mentál Laklubar hamutuk $111.103 ba programa no planu atividade tratamentu moras mentál.
“Ami atende pasiente husi Munisípiu 13. Tinan ida-ne’e orsamentu ne’ebé aloka ba ami-nia sentru maka hetan $111.103. Osan ne’e sufisiente ona tanba mantein ho tinan kotuk,” nia dehan.
Diretór ne’e hatutan husi orsamentu ne’e mak prioridade ba programa rehabilitasaun psiko-sosiál ba maun-alin sira ho defisiénsia mentál iha territóriu.
“Ami-nia sentru ne’e nia iha kapasidade ba kama 13. Iha tinan 2025 ami atende pasiente hamutuk 55. Sira rekupera hotu ona, no sira fila ona bá família. Maibé, husi Janeiru to’o mai agora ami atende pasiente hamutuk 18. Agora internadu hela iha sentru ema hamutuk 12, kompostu hosi feto neen (6) no mane neen (6). Sira nafatin iha tratamentu nia laran,” nia esplika.
Nia informa iha-ne’ebá sentru fó atendimentu ho nia durasaun fulan tolu (3) maibé depende ba ninia progresu ba ninia saúde mentál. Karik seidauk rekupera sei estende tan fulan ida (1) bá rua (2) atu estabiliza tiha nia saúde mentál hafoin bele re-integra ba nia família.
“Ami iha dezafiu barak tanba ami-nia sentru iha área rurál, rekursu umanu ne’ebé limitadu. Dezafiu seluk mak ami-nia espasu la sufisiente atu atende iha Timor laran tomak. Ita-nia kama 12, ba munisípiu 13, ne’e hotu entaun ho sala observasaun ami rezerva kuartu ida no kama ida ba munisípiu ida,” nia tenik.
Funsionáriu iha Sentru Saúde Mentál Laklubar hamutuk 24, voluntáriu iha na’in-haat no na’in-20 hetan apoiu hosi MSSI no enfermeira jerál ida destaka hosi Ministériu Saúde.
“Ha’u rekomenda primeiru maka espasu, tanba agora daudaun MSSI halo hela internamentu foun ida ho kama 20 ba ajuda sentru ne’ebá hodi atende pasiente Timor laran. Ha’u husu atu MSSI kontinua nafatin obra ne’e para bele finaliza tinan ne’e atubele ami simu pasiente barak hosi munisípiu sira,” nia rekomenda.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




