DILI, 13 Marsu 2026 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hamutuk ho fígura internasionál proeminente sira iha painél nivel aas kona-ba “Seguransa Globál no Ekilibriu Podér nian” iha Fórum Global Baku XIII iha Azerbaijaun.
Fahe palku ho líder proeminente sira, inklui antigu Prezidente Konsellu Europeu Charles Michel no antigu Sekretáriu-Jerál Liga Árabe Amre Moussa, Xefe Estadu kontribui ba diskusaun krusiál sira kona-ba dezafiu seguransa ne’ebé mosu daudaun.
Tuir nota ne’ebé TATOLI asesu husi media Palásiu Prezidensiál katak, painél ne’e foka ba nesesidade urjente atu defende direitu internasionál nu’udar fundamentu esensiál ba relasaun internasionál ne’ebé justu, estavel no duradouru iha mundu ne’ebé sai instável liután.
Durante ninia intervensaun, Prezidente Ramos-Horta hato’o ho maka’as bazeia ba Timor-Leste nia istória rasik kona-ba konstrusaun pás, hodi hanoin hikas nasaun nia jornada ne’ebé susesu husi konflitu to’o independénsia no ninia rekonsiliasaun istórika ho Indonézia.
Xefe Estadu destaka katak lideransa polítika ne’ebé vizionária mak fundamentál atu jere konsekuénsia husi konflitu sira no tau baze ne’ebé sólidu ba dezenvolvimentu sustentavel.
Prezidente nota, Timor-Leste hamriik nu’udar sasin moris ida kona-ba oinsá diálogu no kooperasaun internasionál bele transforma panorama ne’ebé naksobu husi funu ba nasaun ne’ebé prósperu, ne’ebé goza pás ne’ebé forte, estabilidade institusionál no lasu rejionál ne’ebé maka’as.
Ko’alia kona-ba krize globál atuál sira, liu-liu konflitu devastadór sira iha Médiu Oriente, Prezidente fó avizu kona-ba impaktu umanitáriu no jeopolítiku ne’ebé grave.
Prezidente Ramos-Horta reitera katak nasaun ki’ik sira hanesan Timor-Leste depende maka’as ba instituisaun multilaterál sira no sistema internasionál ne’ebé bazeia ba regra no bazeia mós ba respeitu mútuu.
Sitadu husi ajénsia notísias nasionál AZERTAC, Prezidente Ramos-Horta husik hela audiénsia internasionál ho mensajen ne’ebé forte: “Lideransa gia povu sira hodi la’o ba seguransa, pás, rekonsiliasaun, no dezenvolvimentu. Lisaun istórika ne’e importante ba nasaun hotu-hotu, inklui Azerbaijaun,” hodi fó hanoin ba mundu katak diálogu no kooperasaun tenke nafatin sai prioridade absoluta atu atinje estabilidade globál ne’ebé duradouru.
TATOLI




