iklan

EKONOMIA, POLÍTIKA, VIKEKE

Xanana husu Vikeke-oan halakon egoizmu hodi hanoin ba povu nia moris

Xanana husu Vikeke-oan halakon egoizmu hodi hanoin ba povu nia moris

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão akompana husi membru governu sira hala'o diálogu ho komunidade munisípiu Vikeke hodi hare besik serbisu munisipál husi rezultadu Avaliasaun Konidisaun Mínima. Vikeke 28 marsu 2026.Foto TATOLI/⅘ Arminda Fonseca

VIKEKE, 28 Marsu 2026 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten bainhira buat hotu atu la’o di’ak ne’e Vikeke-oan tenke halakon egoizmu atu ko’alia ba malu tanba povu Vikeke hakarak ema hotu hamutuk hanoin povu nia moris.

“Tempu ona hamutuk hanoin povu nia moris tanba ukun an tinan 24 ona tenke hanoin saida mak halo ona ba povu ida-ne’e,” Xefe Governu ne’e hateten ba autoridade munisípiu Vikeke no komunidade iha serimónia Primeiru-Ministru halo diálogu ho autoridade no komunidade atu haree besik serbisu munisipál liuhusi rezultadu Avaliasaun Kondisaun Mínima ba dezentralizasaun no podér lokál iha munisípiu referida, iha resintu administrasaun munisípiu Vikeke, ohin.

Iha diálogu ho komunidade ne’e, Xanana hateten, ekipa Avaliasaun Konidisaun Mínima mai ne’e la’ós atu kurize maibé atu fó hanoin oinsá imi halo preparasaun didi’ak hodi simu podér lokál.

“Ekipa mai la’ós atu kurije imi maibé konpartilla ho imi katak bainhira imi simu ona podér lokál buat hotu imi mak sei halo, nune’e liuliu imi tenke halo preparasaun didi’ak liuliu planeamentu, finansiamentu no monitorizasaun no relatóriu ida-ne’e importante tebes,” Xanana hateten.

Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatál, Tomas Cabral, hateten Munisípiu Vikeke prontu ona atu simu podér lokál maibé husi Avaliasaun Konidisaun Mínima ne’ebé Governu sentrál halo sei iha rekomendasaun balun atu sira kompleta molok simu podér lokál.

Tuir nia, munisípiu hotu-hotu prepadu ona atu simu podér lokál maibé ida-ne’e atu simu podér lokál uluk ne’e orsida sei deside husi desizaun Konsellu Ministru ba munisípiu sira-ne’ebé prienxe ona kritériu ba serbisu delegasaun sira-ne’e.

“Bainhira Konsellu Ministru aprova rezolusaun mak sei haruka ba Parlamentu Nasionál legaliza tiha matéria ne’e depois haruka fali ba Governu pronunsia, munisípiu ne’ebé prienxe ona kritériu ba podér lokál, mak Prezidente Republika marka loron eleisaun ba podér lokál nian,” nia dehan.

Nune’e, nia dehan, antes simu podér lokál iha faze tranzisaun ne’e mak estrutura sekretáriu mai kraik ne’e tenke preparadu no funsiona di’ak nune’e bele simu podér lokál ho di’ak.

Tanba liuhusi avaliasaun ne’e atu hametin estrutura sekretariadu Governu lokál ninian, tanba ida-ne’e preparadu ona avansu ba eleisaun podér polítiku mak sei kompleta.

Tuir nia, atu munisípiu sira esforsu an simu podér lokál mak liuhusi avaliasaun ne’e MAE mós iha rekomendasaun rasik hamutuk neen (6) fó ba Vikeke

Ida, sei rekomenda ba Komisaun Revizaun Orsamentu (CRO) atu konsidera proposta orsamentu ne’ebé aprezenta husi Munisipiu.

Rua, hadi’a komunikasaun no koordenasaun serbisu entre Sekretariadu Autoridade Munisípiu, hanesan Diretur Servisu Munisipál, bainhira viajen sai husi munisipiu tenke informa ba Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM).

Tolu, Diretór Serbisu Munisipál tenke obedese ba orientasaun husi PAM, tenke foku iha serbisu fatin.

Haat, intervensaun polítika barak liu iha governasaun munisipál.

Lima, orienta ba PAM atu hola medida forte ba funsionáriu ne’ebé la-kontribui ba implementasaun atividade tuir PAA no narativa orsamentu aprovadu tanba munisípiu Vikeke nia ezekusaun ki’ik liu kompara ho munisipiu seluk.

Neen, PAM atu atribui orden ba Ajénsia Fiskalizasaun Munisipál hodi hale fiskalizasaun internál, mínimu tinan ida dala rua.

Aleinde ne’e, nia ahteten, iha mós rekomendasaun seluk mak hanesan kona-ba Planeamentu no Monitorizasaun, katak PAM orienta ba Sekretariadu Autoridade Munisípiu serbisu Munisipál, Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), Postu Administrativu no suku, atu partisipa no akompaña sorumutu integradu ba planeamentu investimentu munisipál.

Rezultadu planu investementu munisipál tenki publika iha Portál Munisipál. Reforsa monitorizasaun iha programa investimentu no dezenvolvimentu nune’e bele hetan rezultadu ho kualidade iha implementasaun programa Planu Dezenvolvimentu Integradu Munisipál (PDIM) no PNDS.

Rekomendasaun kona-ba jestaun finanseira no aprovizionamentu mak presiza kria sistema kontrolu finanseiru (Livru Kaixa) no Fundo de Manelo, bazeia ba rekomendasaun Câmara das Contas, tenke públika Planu Orsamentu no Programa Munisipál nian iha Portal Munisipál.

Aleinde ne’e, implementasaun atividade tenke la’o tuir Standard Operational Procedure no Termu Referensia, relatóriu ba ezekusaun tenke kumpri prosedimentu legál ne’ebé vigór.

Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Vikeke, Francisco de Gonzaga Soares, hateten ho rekomendasaun sira-ne’ebé Governu sentrál fó sira-nia parte sei halo esforsu másimu hodi kompleta rekomendasaun sira-ne’e no nia lori komunidade Vikeke nia naran katak Vikeke prontu simu podér lokál.

“Ami prontu simu podér lokál, tanba povu hein kle’ur ona, mai ita hamutuk fó liman ba malu hodi simu poser lokál,” nia dehan.

Munisípiu Vikeke iha postu administrativu lima ho totál suku hamutuk 38, aldeia hamutuk 234 ho uma-kain, 24.414 no totál populasaun hamutuk 102.430.

Jornalista : Arminda Fonseca 

Editór       : Cancio Ximenes 

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!