DILI, 28 Maiu 2026 (TATOLI) – Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) no Partidu Konsellu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT) elojia aprezentasaun proposta Orsamentu Retifikativu husi Governu, tanba reflete duni ba situasaun ne’ebé daudaun nasaun enfrenta, liuliu dezafiu ekonómiku, sosiál, no seluk tan.
Deputadu PD, Armando dos Santos Lopes, hateten proposta Orsamentu Retifikativu ida-ne’e importante tebes atu responde ba nesesidade atuál povu nian, no garante kontinuidade programa no prioridade estratéjiku nasaun nian.
“Orsamentu retifikativu la’ós de’it kona-ba ajustamentu númeru ka despeza, maibé nu’udar instrumentu importante atu garante estabilidade nasionál, sustentabilidade ekonómiku, no bem-estar povu nian”, nia dehan iha Parlamentu Nasionál, iha sesaun plenária estraordinária debate Orsamentu Retifikativu (OR) ho karáter urjénsia iha faze jeneralidade.
Bankada PD rekoñese no fó parabéns ba Governu tanba esforsu no kompromisu ne’ebé demostra hodi buka solusaun ekilibrada no responsavel iha jestaun finansa públika.
“Importante atu hateten katak proposta ida-ne’e mai husi prosesu avaliasaun no análize ne’ebé halo ona iha kada ministériu no instituisaun Estadu sira. Governu halo ezersísiu rigorozu atu haree prioridade sira ne’ebé presiza apoiu urjente, programa sira ne’ebé tenke kontinua, no nesesidade sira ne’ebé importante atu responde ba situasaun atuál nasaun nian”, nia salienta.
Bankada PD apresia tanba Ezekutivu fó prioridade ba medida hitu ne’ebé importante iha proposta OR ida-ne’e. Medida sira ne’e mak seguransa enerjétika, estabilizasaun presu kombustivel no protesaun ba podér kompra povu nian, seguransa alimentár, seguransa nasionálm kumprimentu ba kompromisu internasionál Timor-Leste nian, inklui responsabilidade hanesan prezidénsia Komunidade País Ko’alia Lian Portugés (CPLP, sigla portugés), reforsu institusionál no operasionál RAEOA, no reforsu rezerva kontinjénsia.
Bankada PD entende katak prioridade sira ne’e reflete vizaun estratéjiku Governu nian atu responde ba nesesidade imediata povu nian, no iha tempu hanesan prepara baze ba dezenvolvimentu sustentavel iha futuru.
“Maibé ami mós hakarak lembra katak aleinde prioridade ida-ne’e, Governu tenke kontinua fó atensaun boot ba área importante sira hanesan, edukasaun, saúde, juventude, agrikultura, infraestrutura, no kriasaun empregu ba joven sira, tanba investimentu rekursu umanu, juventude mak sai futuru nasaun nian”, nia sujere.
Iha setór edukasaun, tuir PD katak kontinua hadi’a kualidade ensinu, infraestrutura eskolár, kapasidade profesór sira. Iha setór saúde, garante asesu servisu saúde ne’ebé di’ak ba povu hothotu no iha setór agrikultura, tenke kontinua apoia agrikutór sira hodi hasa’e produsaun lokál no redús dependénsia husi importasaun.
Deputada husi Bankada KHUNTO, Olinda Guterres, husu Governu utiliza duni orsamentu refere ba medida hitu ne’ebé define ona. “Mudansa ba Orsamentu Jerál Estadu ne’e importante atu garante programa no prioridade Estadu no responde duni povu nian nesesidade. Husu Governu utiliza orsamentu ne’e ho transparénsia, responsabilidade no koordenasaun di’ak entre instituisaun sira atu implementa tuir prioridade sira ne’ebé iha”, nia hato’o.
Nune’e deputada husi Bankada CNRT, Carminda Carlota, elojia Governu ne’ebé hatene halo polítika hodi asegura no garante sustentabilidades ekonomia iha rai-laran ne’ebé hetan impaktu husi funu iha Médiu Oriente.
“Iha uma fukun Parlamentu Nasionál bainhira Governu aprezenta polítika ruma relasiona ho akontesimentu iha mundu globál no ninia implikasaun mai Timor-Leste, ita sempre iha hanoin ne’ebé negativu no nunka hakarak kontribui no fó apoiu ba Governu nia esforsu hodi neutraliza situasaun ne’ebé hamonu ekonomia mundu, inkluindu Timor-Leste”, nia dehan.
Tanba ne’e, CNRT fó apoiu ba aprezentasaun Orsamentu Ratifikativu 2026, hanesan faktu hatudu katak funu iha Médiu Oriente ne’ebé seidauk ramata sei fó ameasa ba iha ekonomia, liuliu ba presu kombustivel, sasán importasaun no merkadu nian.
“Bainhira dependénsia boot tba iha produtu importasaun, nune’e ita sei labele halo previzaun ba folin produtu, tanba folin determina husi produsaun orijin. Ha’u sei fó hau-nia apoiu no konfiansa sein rezerva ba Governu tanba hatene buka solusaun ba iha problema ne’ebé ita-nia nasaun hasoru”, dehan.
Lembra katak, Governu submete proposta Orsamentu Retifikativu ba Parlamentu ho montante millaun $192.
Notisía relevante: Governu presiza implementa medida sira iha Orsamentu Retifikativu ho rigoroza no transparénsia
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





