DILI, 21 Jullu 2026 (TATOLI)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, simu Karta kredénsial husi Fairuz Rozali, nu’udar Embaixadór Estraordináriu no Plenipotensiáriu foun Malázia nian mai Timor-Leste.
Iha serimónia entrega karta ne’e, Xefe Estadu hato’o benvindu ba Embaixadór Fairuz Rozali no haktuir katak nia kontente tebes simu diplomata ne’e iha Timor-Leste.
“Malázia sai hanesan parseiru loloos iha ita-nia jornada dezenvolvimentu, hahu husi ita-nia independénsia to’o ita-nia adezaun ba ASEAN. Ha’u laiha dúvida katak iha ninia lideransa, ligasaun bilaterál sira sei sai metin liután, hodi loke oportunidade foun sira iha komérsiu, kapasitasaun, no kooperasaun rejionál ba benefísiu ita-nia nasaun rua nian”, Ramos-Horta hateten.
Nia manifesta konfiansa tomak katak mandatu embaixadór foun ne’e sei eleva no hametin lasu amizade no kooperasaun ne’ebé dura entre Timor-Leste no Malázia

Hafoin entrega karta kredensiál, Vise-Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Jesuína Maria Ferreira Gomes, hateten embaixadór foun Malázia ne’e troka Embaixadór Amarjit Sarjit Singh, ne’ebé termina tiha ninia misaun diplomátika iha fulan-Abríl 2026.
Nia esplika katak depoizde entrega karta kredensiál, Prezidente Repúblika mós konvida para iha karta agenda meeting, ne’ebé foin hotu daudaun, ko’alia liu kona-ba relasaun bilaterál entre nasaun rua.
“Hanesan ita hatene katak relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Malázia estabelese ona iha 2002. Setór barak ne’ebé ita halo kooperasaun ho Malázia hanesan seguransa, saúde, ekonomia, edukasaun no kapasitasaun ne’ebé la’o hela. Agora, oinsá reforsa di’ak liu kooperasaun ne’e ba futuru”, Jesuína Gomes hateten iha Palásiu Prezidénsial Bairu Pité, Dili.
Embaixadór Fairuz Rozali lori esperiénsia diplomátika liu dékada rua ba ninia knaar foun. Dezde nia hola parte iha Servisu Administrativu no Diplomátiku Malázia nian iha 2002, nia serbisu ona iha pozisaun xave sira iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, inklui destakamentu sira iha Sekretariadu Nasionál ASEAN-Malázia, Departamentu Koordenasaun no Implementasaun, OIC no Divizaun Kooperasaun Rejionál, no Divizaun Polítika Multilaterál.
Ninia knaar sira iha rai-li’ur inklui misaun sira Malázia nian iha Kuwait, Repúblika Koreia, no Estadu Unidu Amérika.

Foin lalais ne’e, nia hala’o knaar nu’udar Adjuntu Diretór-Jerál Divizaun Relasaun Esterna ASEAN nian iha Sekretariadu Nasionál ASEAN-Malázia molok hetan nomeasaun ba Timor-Leste.
Embaixadór Fairuz Rozali iha lisensiatura iha Relasaun Negósiu Internasionál (Hons) husi Universiti Utara Malaysia no Mestradu iha Asuntu Internasionál (ho méritu) husi Universidade Nottingham.
Timor-Leste no Malázia iha parseria ne’ebé kle’ur ona, hahú iha Malázia nia apoiu sira antes ba nasaun. Malázia nu’udar nasaun dahuluk ne’ebé estabelese gabinete ligasaun ida iha Dili iha 13 Abríl 2001.
Hahú husi ne’ebá, Malázia sai nafatin parseiru ne’ebé metin iha Timor-Leste nia esforsu harii nasaun no dezenvolvimentu, kontribui liuhusi inisiativa ba kapasitasaun no seguransa hanesan Programa Kooperasaun Téknika Malázia (MTCP) no Programa Kooperasaun Defeza Malázia (MDCP).
Kooperasaun bilaterál hametin liután liuhusi akordu formál sira iha servisu aéreu, ensinu superiór, telekomunikasaun, dezenvolvimentu informasaun no mídia, dezenvolvimentu rurál, no defeza. Marku istóriku ida iha relasaun bilaterál sira maka Timor-Leste nia admisaun formál nu’udar Estadu-membru ASEAN ba da-11 iha loron 26 Outubru 2025, durante Prezidénsia ASEAN Malázia nian.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





