SEF husu ema hotu uza konsiénsia atu labele sunu rai

DIIL, 12 Agostu 2026 (TATOLI)-Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, husu ba públiku atu uza konxiénsia hodi kuidadu ambiente, liuliu labele sunu rai arbiru, tanba tinan ne’e sei hasoru El Niño ka tempu bailoro naruk.
Nia esplika katak impaktu prinsipál husi El Niño mak udan mai tarde no menus hodi halo to’os-na’in labele kuda ai-han hanesan batar no hare, ne’ebé rezulta produsaun tun ka mate de’it, fonte bee menus no balun maran. Ba seguransa alimentár, produsaun ne’ebé menus fó ameasa hamlaha ba uma-kain no tempu bailoron ne’ebé naruk tebes halo rai maran fásil atu ahi-han.
Governante ne’e salienta katak atu hasoru situasaun ne’e, medida ne’ebé SEF halo mak kontinua sosializa no patrulla ba área sira ne’ebé risku ba ema sunu rai, hanesan área Kristu Rei, Dolok-oan, Tasi-tolu, Manleuana, Metinaru, subaun ki’ik no boot, no seluk tan.
“Esforsu ne’ebé ita halo mak kontinua halo sosializasaun ba komunidade oinsá atu asegura ita-nia ambiente, maibé buat hotuhotu filafali konxiénsia ema nian. Tanba ita koloka membru guarda florestál sira, maibé ita menus rekursu umanu entaun ita-nia sidadaun idaidak mak uza konxiénsia labele sunu sunu rai no tesi ai arbiru”, Fernandinho Vieira hateten ba Tatoli, iha Kaikoli, Dili, ohin.
Nia relembra foin lalais, iha domingu ne’e, ema deskoñesidu sunu rai iha área Kristu-Rei no ai-han rai kuaze ektare rua. Tuir nia, hahalok ida-ne’e hatudu katak ema seidauk iha konxiénsia, entaun hahalok ida-ne’e mak kontinua sei fó impaktu tebes tanba bainhira sunu rai maka’as kontribui ba temperatura aumetan manas, afeta ba ekosistema, no biodiversidade.
“Ita-nia membru gurada floresta sira ne’ebé daudaun iha hamutuk 271. Ida-ne’e inklui kazuál no permanente. Númeru ne’ebé iha la sufisiente tanba iha tinan kotuk hetan redusaun ka hapara kontratu hamutuk 50-resin, entaun ida-ne’e afeta ba serbisu, maibé ita kontinua esforsu, koloka guarda floresta sira ne’e atu kontrola fatin risku sira”, dehan.
Nia subliña bainhira ema sunu rai no tesi ai arbiru mak seguransa ka guarda floresta hetan sei kaer no fó sansaun tuir lei ne’ebé iha, tanba hahalók sunu rai ne’e krime.
Durante ne’e, parte guarda florestál halo esforsu kontrola área risku sira, maibé bainhira sira fila mak komunidade foin sunu, entaun ida-ne’e susar atu kaer ema.
Lei sira ne’ebé SEF kontinua uza halo sosializasaun mak Dekretu-Lei Númeru 6/2020, kona-ba Rejime Jurídiku Protesaun ba Biodiversidade iha Timor-Leste, nune’e komunidade iha devér no hanoin atu fó protesaun no konservasaun ba biodiversidade sira tantu flora komu fauna.
“Sosializasaun ne’e ita kontinua halo ba komunidade sira ne’ebé hela iha área risku no rurál ne’ebé seidauk iha konxiénsia kuidadu ambiente”, katak.
Nia dehan atu hasoru situasaun El Niño, SEF mós halo kooperasaun ho parte Bombeiru nune’e bainhira ahi han iha fatin ruma parte rua koopera malu.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora

