Ulle Madise eleita nu’udar Prezidente Estónia no Alar Karis hasoru Xanana iha Novaiorke

DILI, 02 Setembru (TATOLI) – Ulle Madise, kandidatu úniku ba eleisaun prezidensiál Estónia nian, eleita nu’udar Prezidente iha loron-kuarta ne’e durante sesaun estraordinária hosi parlamentu nasaun nian ho membru na’in-101 (Riigikogu). Enkuantu Eis Prezidente Alar Karis hasoru malu ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha NovaIorke iha tinan 2024 liubá, ne’ebé aborda futuru kooperasaun bilaterál entre nasaun rua.
Madise, xanxeler Justisa Estónia nian, hetan apoiu hosi deputadu na’in-71, haktuir hosi transmisaun diretu hosi sesaun parlamentár. Nia presiza maioria dois tersus—pelumenus votu 68—atubele eleitu iha votasaun segredu.
Deputadu na’in hitu-nulu-resin-ualu partisipa iha votasaun, ho na’in-hitu mak vota mamuk, informa hosi parlamentu.
Madise sei sai hanesan Prezidente ba dala-hitu Estónia nian no feto daruak ne’ebé sei kaer kargu xefe Estadu nian. Nia sei simu pose iha loron 12 fulan-Outubru.
Madise nu’udar jurista no peritu jurídiku Estónia nian. Nia mosu iha veraun 2026 nu’udar kandidata la’ós partidária proeminente ba eleisaun prezidensiál Estónia nian, ne’ebé hetan apoiu hosi partidu boot oioin.
Madise troka Prezidente Alar Karis, ne’ebé fó-sai iha fulan-Juñu katak nia sei la buka mandatu daruak.
Estónia hanesan nasaun báltiku ida ne’ebé lokaliza iha Europa Norte, ho nia kapitál iha Tallinn, koñesidu hanesan sosiedade ida ne’ebé dijitalizadu liu iha mundu.
Sistema polítiku
Polítika iha Estónia akontese iha kuadru repúblika parlamentár demokrátiku reprezentativu ida, ne’ebé iha sistema multi-partidáriu no Primeiru-Ministru nu’udar xefe governu. Podér lejizlativu iha parlamentu (Riigikogu). Podér ezekutivu ezerse hosi Governu no lidera hosi Primeiru-Ministru. Judisiáriu independente hosi podér ezekutivu no lejizlativu.
Istória
Ho proklamasaun independénsia nasionál Estónia nian iha tinan 1918, harii repúblika parlamentár ida. Riigikogu (Asembleia Estadu) hili Riigivanem ida ne’ebé serbisu nu’udar Xefe Governu no Xefe Estadu. Partidu polítiku sira hetan bandu no parlamentu la hasoru malu hosi tinan 1934 to’o 1938, tanba nasaun ne’e governa hosi dekretu sira ne’ebé fó sai hosi Konstantin Päts, ne’ebé eleitu nu’udar Prezidente dahuluk Estónia nian iha tinan 1938.
Iha tinan 1938, konstituisaun foun ida adota no Riigikogu konvoka fali—nu’udar órgaun biskamerál tempu nian—ne’ebé kompostu hosi Riigivolikogu (Kámara Superiór) no Riiginõukogu (Kámara Inferiór), ne’ebé rua ne’e tradús diretamente ba Konsellu Estadu nian. Iha tinan 1940, Estónia hetan okupasaun hosi Uniaun Soviétika. Tinan ida liutiha, okupasaun Soviétika nian hetan troka hosi Alemaña Nazi nian.
Durante períodu okupasaun rua nian, instituisaun legál sira—ne’ebé hili tuir konstituisaun ne’ebé aprova hosi povu Estónia—hasai hosi podér. Forsa Alemaña nian retira iha Setembru 1944, autoridade legál hetan restaurasaun ba tempu badak bainhira Otto Tief forma governu foun ida hodi kumpri konstituisaun 1938 nian.
Tief nia governu dura de’it loron lima, tanba Estónia hetan okupasaun dala ida tan hosi Uniaun Soviétika. Iha tinan 1991, Repúblika Estónia hetan restaurasaun bazeia ba kontinuidade hosi konstituisaun 1938 ne’ebé eziste, ho aprovasaun públika hosi konstituisaun foun ida iha tinan 1992.
Governu Estónia modernu nian adere ba prinsípiu sira separasaun podér nian, no nia povu hili membru na’in-101 ba Riigikogu kada tinan haat. Sidadaun Estónia de’it maka bele partisipa iha eleisaun parlamentár sira. Estónia uza sistema votasaun ida ne’ebé bazeia ba reprezentasaun proporsionál.
Partidu ida tenke ultrapasa limiar nasionál 5% hosi votu totál atu hetan reprezentasaun parlamentár. Parlamentu hili prezidente ida, ne’ebé hala’o mandatu tinan lima no bele kaer kargu másimu mandatu rua tuituir malu.
Normalmente, prezidente konvida líder hosi partidu ne’ebé hetan votu barak liu iha eleisaun hodi forma governu foun, ne’ebé hafoin ne’e tenke hetan aprovasaun hosi Riigikogu. Parlamentu mós nomeia Governadór Banku Sentrál nian, Xefe Defeza nian, Auditór Jerál, Xanxeler Justisa nian, no Xefe Justisa Supremu Tribunál nian, sira hotu nomeia hosi Prezidente Estónia nian.
Iha tinan sira tuir kedas restaurasaun independénsia nian, iha partidu sanulu-resin ne’ebé reprezenta populasaun ida ho de’it ema millaun 1.3; agora daudaun, partidu prinsipál neen maka reprezenta iha parlamentu. Autoridade lokál sira tuir ona tendénsia ne’ebé hanesan.
Rezidente permanente hotu-hotu ho idade votasaun (18) bele partisipa iha eleisaun lokál. Estónia laiha relijiaun ofisiál; liberdade relijiaun nian hetan garantia hosi konstituisaun.
TL no Estónia aborda kooperasaun bilaterál iha 2024
Iha loron 22 setembru tinan 2024, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas no Reprezentante Misaun Permanente Timor-Leste nian iha Nasaun Unida, Embaixadór Dionisio Babo Soares akompaña Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o enkontru bilaterál ho Prezidente Estónia, Alar Karis, iha Nova Iorke, ko’alia kona-ba kooperasaun futuru entre nasaun rua ne’e.

Sorumutu ne’e hala’o iha ambiente ne’ebé armónia, tanba nu’udar enkontru dahuluk entre líder na’in-rua ne’e, ko’alia kona-ba kondisaun dezenvolvimentu nasaun nian, inklui fahe istória luta ba ukun rasik-an.
Durante enkontru, Primeiru Ministru Gusmão ho Karis ko’alia mós kona-ba planu dezenvolvimentu ekonómiku iha futuru no kooperasaun potensiál sira seluk, tanba Estónia iha esperiénsia barak iha Governu Eletróniku no infraestrutura dijitál, ba ida ne’e bele oferese koñesimentu valiozu ba Timor-Leste, hodi permite diversifikasaun ekonómika iha setór petróleu no gás.
Prezidente Karis mós konvida Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta atu partisipa iha eventu internasionál ne’ebé sei akontese iha Estónia iha loron 19 to’o 20 fulan-outubru tinan 2024 liubá.
Iha enkontru ne’e, líder na’in-rua ne’e ko’alia kona-ba asuntu direitu umanu no Estónia husu apoia Timor-Leste nian ba kandidatura Estónia nian nu’udar membru Konsellu Direitus Umanus ONU nian.
Kestaun ne’e tuir kompromisu Timor-Leste nian, ne’ebé hatudu iha ninia partisipasaun iha organizasaun internasionál sira, hanesan ONU, ASEAN no Komunidade País Lian Portugés (CPLP).

