Dignidade foun ba inan-faluk Roza Abi: Governu entrega uma sosiál iha Oekusi

OEKUSI, 02 Agostu 2026 (TATOLI) – Triste no matan-been ksolok kahur malu iha inan-faluk Roza Antónia Abi nia oin, husi aldeia Baqui, suco Naimeko, sub-rejiaun Pante Makasar, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA). Ho matan-been ne’ebé suli tuun, hatudu sentimentu agradesimentu no dignidade ne’ebé kle’an, inan-faluk ne’e simu unidade abitasaun sosiál foun ho medida metru 9×12 husi Governu, liuhusi Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Verónica das Dores, hamutuk ho Vise-Ministru hosi ministériu hanesan, Ceo Brites.
Uma foun ne’e sai hanesan naroman foun ba Roza ho nia oan na’in-hitu, hafoin enfrenta susar no terus tinan barak iha nia moris.
“Obrigadu suaselénsia ohin mai entrega uma ne’e ha’u ho ai-han, atu bele hela ho ha’u-nia ona na’in-hitu,” inan faluk Roza Antónia Abi deklara ho matebeen, iha ámbitu seremónia inaugurasaun ne’ebé la’o ho nobreza iha suku Naimeko, segunda ne’e.
Ho lian tarutu husi fuan ne’ebé nakonu ho agradesimentu, nia hato’o transformasaun boot ne’ebé nia hetan.
“Uluk ami susar ho terus maibé agora ne’e Governu tau matan ona ba ami-nia susar ne’e ho ha’u-nia oan na’in-hitu balu labele ona tanba ha’u-nia kbi’it la to’o, maibé na’in-rua hetan apoia husi Ministra hodi fó eskola,” nia hateten.
Moris ne’ebé nakonu ho difikuldade, maibé firme no barani
Istória moris inan-faluk Roza Neno Abi nian nakonu ho susar no dezafiu ne’ebé naruk. Nia enfrenta situasaun kbi’it-la’ek no laiha apoiu husi kabén ne’ebé la hatudu responsabilidade nu’udar xefe família.
“Ha’u-nia katuas-oan, lorloron lanu de’it, kuandu nia hetan osan $200 ka $500 nia hola tua hemu de’it. Hemu kuandu lanu, mai uma duni no ameasa ami, kalan-kalan ha’u tenke toba iha li’ur de’it. Lae, ba toba iha viziñu sira, ne’e antes ne’e Ministra mai haree ha’u-nia kondisaun ne’e sente ladi’ak, entaun lori ha’u ba hela de’it ho Ministra iha Manleu-Ana Dili, ba mai dalaruma mai Oekusi,” nia hateten ho matan-been.
Maski laiha atensaun no afetu husi nia la’en rasik, Roza nunka hakiduk ka rende. Nia sai inan éroika ida-ne’ebé, depende de’it ba nia esforsu no forsa rasik, ajuda ema seluk no soru Tais hodi fa’an sustenta nia oan sira-nia saude no nesesidade.
“Semak atu fó han ami, ha’u tenke ajuda ema seluk hanesan servisu, depois fó osan ha’u halo Tais ba faan, maibé moris iha uma, ita la sente kontente, tanba ha’u-nia oan na’in-hitu nia nesesidade sira, ne’e maka na’in-lima la eskola, tanba semak hola ropa lapijeira no kadernu, maibé agradese agora ministra fó eskola na’in-rua, tinan oin ida tama tan ona,” nia hateten ho esperansa no otimizmu.
Apresiasaun no solidariedade umana husi autoridade RAEOA
Iha biban ne’e, Prezidente Autoridade RAEOA, Régio da Cruz Salu, ho kompaisaun no orgullu konsidera asaun solidariedade umana ne’e nu’udar ezemplu bo’ot ida ne’ebé hotu-hotu presiza banati tuir hodi hakma’an sofrimentu família vulnaravel sira.
“Kontextu ne’e nesesita duni pezu ba responsabilidade família dinamida ne’e boot tebes, imajina família ne’e oan hitu ho idade minoridade hotu, nia katuas oan, la sees ona (fahe malu) husi nia sorin, husik n nia kaben ho oan na’in-hitu ne’ebé hela iha uma ki’ikoan ida la dignu ba sira atu hela, ne’ebé asaun ne’e nu’udar solidaridada umana duni, merese ba ita atu aprende no enkoraza ba ita hotu, katak moris ne’e mak tenke malu,” nia hateten ho domin.
Kompromisu Governu nia ba protesaun sosiál no grupu vulneravel
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Verónica das Dores, afirma ho firmeza katak uma sosiál ne’e oferese ho domin tuir kompromisu no valór Governu nian ba protesaun feto faluk no grupu vulneravél sira, atu bele hetan fatin hela ne’ebé dignu, hakmatek, no seguru.
Nia husu atu autoridade lokál sira ho komunidade tomak bele tau matan nafatin ba família referida, nune’e sira bele moris hakmatek iha ambiente dame nia laran.
Iha fatin hanesan, Vise-Ministra MSSI, Ceo Brites, reforsa no haktuir katak, asaun ne’e parte husi polítika estratéjika Governu nian liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI).
“Ita hakarak família kbiit-laek ho grupu vulneravel sira, hothtotu asesu ba programa Governu nian, tanba ne’e ita vizita sira ba munisípiu, ita mós halo identifikasaun direita ba família no grupu vulneravel balun, hafoin ita kontinua tau matan tuir saida mak sira presiza,” nia hateten.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

