Top

Esforsu Governu seidauk remata, monetizasaun dijitál mak oportunidade kria empregu

Imajen Ilustrasaun TATOLI

DILI, 09 Setembru 2026 (TATOLI) – Dezenvolvimentu teknolojia no utilizasaun media sosiál loke oportunidade foun ba jovem sira atu transforma kriatividade no talentu sai fonte rendimentu. Iha Timor-Leste, content creator sira hahú haree oportunidade ida-ne’e hanesan alternativa atu kria servisu rasik no kontribui ba reduzaun dezempregu, maski asesu ba monetizasaun plataforma dijitál internasionál sira sei limitadu.

Content Creator, Maria Abrantes, konsidera katak Timor-Leste iha rekursu umanu no jovem barak ho potensial atu dezenvolve sira-nia perfil, kareira no negósiu liuhosi media sosiál, maibé potensial ida-ne’e presiza hetan rekoñesimentu no fasilidade adekuadu atu bele dezenvolve.

“Hau hanoin katak Governu presiza hatene katak iha Timoroan barak loos ne’ebé mak iha potensia boot para atu dezenvolve sira-nia profile no kareira ka negosiu no buat sira ne’e hotu liu husi media social. Governu presiza rekonese uluk ida ne’e,” Maria dehan ba TATOLI.

Nia hatete, nesesidade atu dezenvolve oportunidade dijitál sai importante liután tanba mundu tama ona iha era teknolojia, ho kompetisaun ne’ebé makaas. Timor-Leste, ne’ebé integra ona iha ASEAN, presiza prepara rekursu umanu no fasilidade dijitál atu jovem sira bele kompete ho sira-nia maluk hosi nasaun seluk.

Nia observa katak kondisaun atual seidauk fó oportunidade máximu ba content creator Timor-oan sira atu transforma sira-nia atividade iha plataforma dijitál sai fonte rendimentu.

Content Creator, Maria Abrantes. Imajen TATOLI/Cidalia Fatima

“Haree fila fali ba ita-nia kondisaun no situasaun, Timor-Leste rasik seidauk iha fasilidade ne’ebé tulun, hanesan internet, pagamentu sira bele fó ba content creator sira, pagamentu ba YouTubers sira,” nia afirma.

Maria mós refere ba esperiénsia iha plataforma seluk, inklui TikTok no Facebook, ne’ebé, tuir nia observasaun hanesan content creator, oportunidade atu hetan rendimentu ba utilizadór Timor-oan sei limitadu.

Nia konsidera katak situasaun ida-ne’e bele afeta motivasaun jovem sira atu kontinua prodús kontéudu positivu no kreativu, tanba sira investe tempu, kapasidade no rekursu, maibé seidauk iha oportunidade adekuadu atu transforma atividade ne’e sai rendimentu.

Iha tempu hanesan, Timor-Leste kontinua hasoru dezafiu dezempregu, no Maria haree plataforma dijitál hanesan espasu alternativu ida ne’ebé bele permite jovem sira kria oportunidade rasik.

“Se kuandu oferese fasilidade ne’ebé mak diak ba iha forma digital, ida ne’e bele tulun ita-nia kolega dezempregu sira ne’e hetan servisu liu husi plataforma digital sira,” nia subliña.

Tuir nia, asesu ba oportunidade ekonomia dijitál bele ajuda jovem sira la depende deit ba oportunidade empregu tradisionál ka servisu iha instituisaun públika.

“Governu bele hamenus dezempregu iha nasaun, motiva joven sira atu bele kria traballu rasik na sira-nia aan no empoderamentu ba foinsae sira iha sira-nia ekonomia liu husi plataforma digital, no mós ita bele tulun sira para hasa’e sira-nia kapasidade iha online,” Maria afirma.

Nia aumenta katak, ho oportunidade ne’ebé adekuadu, jovem sira bele hetan rendimentu hosi atividade dijitál “tampa lori mapa ba iha forma edifisiu Governu sira para atu husu servisu”.

Kreatividade ne’ebé seidauk transforma tomak sai rendimentu

Esperiénsia ne’ebé hanesan mós sente hosi komunidade YouTuber Timor-Leste.

Reprezentante Community YouTuber Timor-Leste (CYTL), Rivelino Barro Gonçalves “Ary Bargon”, hatete katak esforsu atu buka asesu ba Google AdSense ba Timor-Leste la hahú foin agora.

Tuir nia, durante governasaun anterior, content creator sira hahú ona lori asuntu ne’e ba Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), ho objetivu atu buka dalan atu Timoroan sira bele hetan benefísiu hosi atividade ne’ebé sira dezenvolve iha YouTube.

Ary lembra katak iha tempu ne’ebá, SEKOMS konvida grupu YouTuber sira atu diskute benefísiu ne’ebé Google AdSense bele lori ba Timor-Leste, inklui oportunidade atu kria rendimentu no kontribui ba reduzaun dezempregu.

Reprezentante Community YouTuber Timor-Leste (CYTL), Rivelino Barro Gonçalves “Ary Bargon”. Imajen TATOLI/Cidalia Fatima

“SEKOMS marka enkontru ida ho ami hodi koalia ho ami kona-ba benefisiu dada Google AdSense mai Timor. SEKOMS apresia ida ne’e no ikusmai halo mós lansamentu ba Komunidade YouTuber Timor-Leste, iha ne’ebé komunidade ida-ne’e oinsá ajuda Governu atu prosesa Google AdSense mai Timor, karik Timoroan sira bele hetan benefisiu no parte ida bele reduz dezempregu,” nia esplika.

Tuir Ary, esforsu ne’e kontinua iha governasaun atual. SEKOMS konvida fali YouTuber no content creator sira atu rona kona-ba planu no programa ne’ebé liga ho oportunidade dijitál, no prosesu mós envolve TIK Timor no Ministériu Transportes no Komunikasaun (MTK).

“SEKOMS tenta duni no konvida YouTubers no Content Creator sira no hamutuk ho TIK Timor ne’ebé mak husi Ministériu Transporte no Komunikasaun sira mós prosesa ida ne’e,” nia hatete.

Maski monetizasaun sai aspirasaun importante ba content creator sira, Ary subliña katak osan la’ós motivasaun úniku atu ema kria kontéudu.

“Hau pesoál uza media sosiál la’ós hakarak Google atu selu ha’u. Ha’u halo tanba hakarak anima, halo kontéudu ho maneira oin-oin. Kona-ba atu hetan osan ne’e hanesan bonus ida, se ida ne’e iha entaun ita agradese,” nia afirma.

Ba nia, oportunidade atu hetan rendimentu bele sai motivasaun adisionál atu jovem sira uza sira-nia tempu no talentu ba atividade kreativu.

Ary observa katak iha Timor-Leste content creator foun sira mosu beibeik, maibé balun la konsege kontinua durante tempu naruk. Tuir nia, iha kazu balun, ema hahú ativu depoisde sira-nia kontéudu viral, maibé bainhira atensaun públika tun, sira para fali husi atividade ne’e.

“Kuaze Timoroan, content creator ne’e foun-foun mosu no lakleur lakon fali deit. Balun laiha hanoin sai content creator, maibé tanba nia halo konten bali viral entaun nia ativu tiha, la viral ona nia para, entaun numeru ne’e mínimu tebes,” nia afirma.

Ba Ary, se ekosistema dijitál bele fó oportunidade ekonómika, ida-ne’e bele ajuda kria motivasaun ba jovem sira atu kontinua dezenvolve kriatividade ho maneira produtiva.

Nia konsidera katak jovem ne’ebé iha limitasaun ekonómika bele haree media sosiál hanesan oportunidade atu kria buat ruma no dezenvolve sira-nia talentu, duke envolve iha atividade ne’ebé la produtivu.

Monetizasaun presiza ekosistema negósiu

Diretór Ezekutivu Fundasaun Hadomi Timor (FHT), Abrão Monteiru “Nicho Linux”, haree katak oportunidade atu content creator sira hetan rendimentu la depende deit ba ativasaun funsaun ida hosi plataforma.

Nia konsidera katak presiza dezenvolve ekosistema negósiu dijitál ne’ebé envolve content creator, utilizadór, empreza, sistema publisidade no plataforma dijitál.

Diretór Ezekutivu Fundasaun Hadomi Timor (FHT), Abrão Monteiru “Nicho Linux”. Imajen TATOLI/Cidalia Fatima

“Google ne’e hakarak ka lakoi nia atu selu ita-nia content creator sira ne’e la’ós nia atu hasai osan husi nia bolsu, nia tenke maneja husi ekosistema bisnis ne’e rasik. Entaun nia tenke rekolla osan ka reseitas ne’e rasik mai husi Google Ads sira, marketing promosaun sira,” Nicho esplika.

Nia observa katak investimentu empreza lokál sira iha publisidade dijitál sei limitadu, enkuantu plataforma hanesan Google opera ho modelu negósiu ne’ebé buka sustentabilidade no lukru.

“Agora se ita-nia kompania ka empreza lokal sira iha Timor seidauk investe maka’as ba iha promosaun ka advertisement sira, hanesan momentu iha Google Ads ne’e mak menus, oinsá Google iha osan para atu bele selu content creator?” nia husu.

Nicho kompara ho merkadu boot hanesan Indonézia, ne’ebé, tuir nia, empreza barak investe montante boot iha Google Ads, ne’ebé ajuda movimenta ekosistema publisidade no kontéudu dijitál.

Ba nia, Timor-Leste presiza haree monetizasaun la’ós deit hanesan forma atu plataforma selu content creator, maibé hanesan parte hosi ekonomia dijitál ne’ebé presiza envolvimentu setor privadu no merkadu lokál.

Governu prepara infraestrutura no literasia dijitál

Iha parte Governu nian, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, garante katak esforsu atu prepara kondisaun no halo aproximasaun ho plataforma internasionál sira seidauk remata.

Nia esplika katak responsabilidade ba prosesu ne’e envolve SEKOMS no MTK (Ministeriu Transporte no Komunikasaun), ho área kontéudu no literasia dijitál iha responsabilidade SEKOMS, enkuantu infraestrutura komunikasaun liga liu ba MTK.

“Esforsu ne’e konjuntu, katak husi aspetu kontéudu ne’e husi SEKOMS no husi kontestu infraestrutura komunikasaun ne’e MTK nian. Tantu membru Governu rua ne’e mak halo hela esforsu,” Expedito afirma.

Tuir nia, entre 2024 no 2025, Governu halo kontaktu tékniku ho reprezentante plataforma internasionál sira, inklui kontaktu iha Singapura no enkontru ho Google no Meta iha Jakarta, Indonézia.

“Ami ba iha Singapura ba koalia ho sira tékniku no ha’u ho Sr. Ministru Transporte no Komunikasaun ba iha Google no Meta iha Jakarta, ami halo kontaktu no sira halo esplikasaun detallu,” nia hatete.

Expedito esplika katak infraestrutura internet no velosidade koneksaun sai aspetu importante iha preparasaun transformasaun dijitál, tanba content creator sira presiza internet ne’ebé bele suporta prosesu produsaun no publikasaun kontéudu.

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximene. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

Nia aponta ba instalasaun fibra ótika liuhosi kabu submarinu hanesan parte hosi esforsu Governu atu hadi’a infraestrutura komunikasaun no aumenta kapasidade internet iha país.

“Governu atu bele responde rekezitu tékniku sira ne’e, entaun Governu ho lideransa PM Xanana nian tinan ida liu ba ita lansa ona Fibra Ótika ka Cabo Submarino, ida ne’e hanesan infraestrutura komunikasaun diak liu atu bele aselera velosidade internet,” Expedito afirma.

Maibé, tuir nia, infraestrutura deit la sufisiente. Literasia dijitál sai mós parte importante atu prepara jovem sira ba ekonomia dijitál.

“Segundu mak tenke iha literasia digital, katak presiza halo sensibilizasaun ba iha joven sira no estudante sira atu bele kompriende oinsá mak uza internet, abilidade atu uza internet saudável,” nia afirma.

SEKOMS, tuir Expedito, servisu hamutuk ho Konsellu Imprensa no organizasaun jornalista sira, inklui TLPU (Timor-Leste Press Union), AJTL (Assosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e) no UPJTL (Profisaun Jornalista Timor-Leste), atu promove literasia dijitál ba jovem no estudante sira iha munisípiu.

Programa hirak ne’e aborda utilizasaun responsável ba plataforma hanesan WhatsApp, TikTok no Facebook, inklui sensibilizasaun kona-ba Intelijénsia Artifisiál (AI) no risku informasaun falsu.

Expedito mós haree katak Timor-Leste iha ona content creator ho talentu iha área oioin.

“Se ita koalia kona-ba content creator ne’e barak, sira ne’e balun ho talent kona-ba saúde, turizmu, desportu no balun kona-ba komiku,” nia afirma.

Tuir nia, durante ne’e content creator Timor-oan balun halo rejistu liuhosi fatin sira hanesan Bali, Kupang no Jakarta, tanba Timor-Leste seidauk iha reprezentasaun ne’ebé hanesan.

“Atu bele hetan reprezentasaun, tanba content creator ne’e balun rejistu iha Bali, Kupang, Jakarta tanba ita seidauk iha reprezentasaun iha Timor,” nia afirma.

Nia garante katak bainhira preparasaun no kondisaun relevante sira avansa, Governu sei kontinua halo kontaktu ho sentru rejionál plataforma sira iha Ázia.

Kontaktu ho Google no Meta kontinua

Ministru Transportes no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, mós konfirma katak aproximasaun ho Google no Meta seidauk remata.

Miguel hatete katak nia halo ona reuniaun ho reprezentante Google no Meta no depois orienta asesór no tékniku sira atu kontinua mantein kontaktu.

“Iha reuniaun ida ha’u halo ho Meta no Google iha konkordánsia, maibé depois mai to’o Timor halo kontaktu nafatin ho sira. Tanba ne’e mak ha’u orienta ona ita-nia asesór no tékniku sira mantein kontaktu para oinsá mak sira-nia aseitasaun iha Malázia ne’e ita bele implementa,” nia afirma.

Iha entrevista seluk ho TATOLI, ne’ebé disponivel iha forma testu, Miguel hatete nia ho SEKOMS ba ona Jakarta no lori reprezentante Google mai partisipa iha semináriu internasionál iha Timor-Leste.

Nia mós afirma katak durante prosesu adezaun Timor-Leste ba ASEAN iha Malázia, nia kontinua halo aproximasaun hodi husu apoiu ba Timor-Leste.

“Hau kontinua halo aprosimasaun bainhira adezaun ba ASEAN nian iha Malázia. Hau hatete ba sira ajuda ami, merkadu ki’ik,” Miguel afirma.

Tuir Ministru, dimensaun merkadu Timor-Leste ne’ebé ki’ik sai entre realidade ne’ebé plataforma sira haree, no content creator Timor-oan barak presiza buka alternativa liuhosi Indonézia.


Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu. Imajen TATOLI/Antonio Daciparu

“Ita nakloke maibé sira haree ita-nia merkadu ne’e ki’ik. Ita-nia joven barak, content creator sira tenke ba rejistu iha Indonézia, maibé esforsu lao hela,” nia afirma.

Miguel hatete Google no Meta nia estrutura rejionál orienta prosesu balun liuhosi Indonézia, maibé nia kontinua defende nesesidade atu Timor-Leste hetan asesu ne’ebé adekuadu hanesan nasaun soberanu.

Hosi kriatividade ba oportunidade ekonómika

Ba content creator sira, disponibilidade monetizasaun la signifika katak ema hotu sei automaticamente hetan rendimentu hosi media sosiál. Sira sei presiza kria kontéudu, dezenvolve audiénsia, aumenta kapasidade no kumpre regra plataforma ida-idak nian.

Maibé ba Content Creator, Maria Abrantes, oportunidade atu asesu ekosistema ida-ne’e bele muda maneira jovem Timor-oan sira hare’e media sosiál, la’ós deit fatin ba entretenimentu, maibé mós espasu atu dezenvolve kapasidade, kareira no atividade ekonómika.

Nia husu Governu atu kontinua prosesu ne’ebé hala’o daudaun no aselera rezultadu, tanba transformasaun dijitál kontinua la’o no kompetisaun ho nasaun seluk aumenta.

“Hau hatene katak ita-boot sira esforsu, maibé ita presiza rezultadu no tempu ne’e para atu bele halais, tanba semakin ita halo kleur sei iha problema barak,” Maria afirma.

Ba nia, se Timor-Leste konsege loke asesu luan liután ba oportunidade ekonomia dijitál, benefísiu ne’e bele liu hosi content creator ida-idak no sai oportunidade ba jovem sira atu kria sira-nia dalan rasik.

“Governu bele hamenus dezempregu iha nasaun, motiva joven sira atu bele kria traballu rasik na sira-nia aan no empoderamentu ba foinsae sira iha sira-nia ekonomia liu husi plataforma digital,” nia dehan.

Jornalista : Cidalia Fátima

Editora     : Armandina Moniz

 

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!