Top

Ramos-Horta apela ba unidade nasionál liuhusi rekonsiliasaun no fraternidade

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 15 Setembru 2026 (TATOLI)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, husu ba timoroan sira hotu atu kontinua hametin rekonsiliasaun no unidade nasionál, nu’udar parte importante husi konstrusaun nasaun.

“Iha dimensaun ida husi ita-nia konstrusaun nasionál ne’ebé ita labele haluha mak rekonsiliasaun. Independénsia seidauk hamoos kanek hotu iha ita-nia istória”, Ramos-Horta dehan iha abertura sesaun solene lejislativa dahaat, iha lejislatura daneen iha Parlamentu Nasionál, ohin.

Xefe Estadu husu atu kontinua serbisu hodi garante katak timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, partikularmente iha territóriu viziñu sira, bele mantein sira-nia ligasaun ho sira-nia rai no, bainhira hakarak fila mai, hetan kondisaun dignidade, seguransa no akollimentu.

Nia salienta katak rekonsiliasaun la signifika haluha istória, maibé signifika rekoñese istória aprende husi esperiénsia no impede atu labele kontinua fahe jerasaun sira iha futuru.

“Unidade nasionál la ezije atu ita hothotu hanoin ho maneira hanesan. Ida-ne’e ezije atu ita rekoñese katak, ita pertense ba nasaun ida de’it. Dame, fraternidade umana no edukasaun ba toleránsia”, nia hato’o.

Prezidente realsa katak dame ne’ebé país defende iha nivel internasionál tenke hahú mós iha komunidade nia laran.

Nia afirma katak dame la’ós de’it auzénsia husi funu, maibé mós justisa, dezenvolvimentu umanu, solidariedade no esperansa. Iha espíritu ida-ne’e mak Timor-Leste buka promove valór sira fraternidade umana nian.

Nia salienta mós katak deklarasaun kona-ba Fraternidade Umana ba Dame Mundiál no Moris Hamutuk, ne’ebé asina iha Abu Dhabi, iha loron 04 Fevereiru 2019, husi Santidade Papa Francisco no Grande Imã Al-Azhar, Ahmad Al-Tayyeb.

Ba ida-ne’e, laureadu Prémiu Nobel ba Pás ne’e subliña katak servisu kona-ba fraternidade umana ne’ebé Prezidénsia Repúblika nian promove ona hodi tranzmite valór sira-ne’e ba jerasaun foun.

Nia mós fó kontinuidade ba apoiu ba lansamentu Sentru Fraternidade Umana iha Timor-Leste iha tinan 2022, no ba inkluzaun dokumentu ida-ne’e iha kurríkulu eskolár Ministériu Edukasaun nian, ne’ebé implementa ona iha tinan 2023.

Entre 2024 no Abríl 2026, inisiativa sira-ne’e to’o ona eskola 87 no envolve maizumenus estudante rihun 4.

“Liuhusi edukasaun mak ita bele forma jerasaun ida ne’ebé komprende katak diferensa relijioza, kulturál ka sosiál la presiza lori ba divizaun.Toleránsia, respeitu no fraternidade tenke sai parte ida husi kultura demokrátika ne’ebé ita tranzmite ba jerasaun sira iha futuru”, nia konklui.

Notísia relevante: Ramos-Horta partisipa forum anuál prémiu Zayed Fraternidade Umana iha Abu Dhabi

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!