iklan

INTERNASIONÁL

Ramos-Horta partisipa forum anuál prémiu Zayed Fraternidade Umana iha Abu Dhabi

Ramos-Horta partisipa forum anuál prémiu Zayed Fraternidade Umana iha Abu Dhabi

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 03 Fevereiru 2026 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hala’o vizita traballu ba Abu Dhabi, Emiradu Árabe Unidu, husi 03 to’o 05 Fevereiru 2026, hodi partisipa serimónia no forúm anuál ba Premiú prestijiozu Zayed Fraternidade Umana 2026.

Notísia Relevante: Aban, Xefe Estadu vizita bá Abu Dhabi

Tuir nota ne’ebé Agência TATOLI asesu ne’e haktuir, Prémiu Zayed ba Fraternidade Umanu nu’udar prémiu internasionál anuál ida-ne’ebé fó onra ba ema no entidade sira-ne’ebé serbisu ho laran-luak hodi halo ponte ba divizaun sira no haburas ligasaun umana ne’ebé signifikativa, dalabarak ho sakrifísiu pesoál ne’ebé boot.

Prezidente Ramos-Horta, defensór globál preeminente ida ba fraternidade umana no antigu-membru ida husi komisaun júri nia ba prémiu ne’e, hetan konvite atu ko’alia iha Majlis Fraternidade Umanu nian iha 03 Fevereiru.

Iha sesaun abertura ho títulu “Resposta Umanitária iha Asaun: Lidera ho Korajen, Kompaixaun & Integridade,” iha Muzeu Nasionál Zayed. Majlis konvoka líder no peritu distintu sira hodi diskute dezafiu globál sira no dalan ba pás.

Iha 03 Fevereiru, Prezidente sei hasoru malu ho futuru diplomata sira nu’udar oradór konvidadu iha Akademia Diplomátika Anwar Gargash (AGDA), no sei hasoru malu mós ho Mohamed Saif Al Suwaidi, Diretór Jerál ba Fundu Dezenvolvimentu Abu Dhabi nian, hodi diskute kona-ba parseria ba dezenvolvimentu.

Iha 4 Fevereiru, Prezidente Ramos-Horta sei halo vizita kortezia ba Sua Alteza Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan, Prezidente Emiradus Árabe Unidu.

Tuirmai, Prezidente sei partisipa iha Serimónia Prémiu Zayed ba Fraternidade Umanu 2026 iha Memoriál Fundadór fatin istóriku ba asina Dokumentu kona-ba Fraternidade Umana iha tinan 2019. Timor-Leste halo istória iha tinan 2022 nu’udar nasaun dahuluk ne’ebé formalmente adopta Dokumentu ida-ne’e ba iha ninia valór nasionál sira.

Onradu ba Prémiu Zayed 2026 mak akordu istóriku kona-ba pás entre Arménia no Azerbaijaun, no defensór edukasaun ba labarik-feto Afghan nian, Zarqa Yaftali.

Konklui ninia vizita iha loron 05 Fevereiru, Prezidente Ramos-Horta sei partisipa iha Simeira Governu Mundiál nian iha Dubai, hamutuk iha sesaun plenária ida kona-ba forma governasaun iha futuru.

“Vizita ida-ne’e nu’udar testemuña kle’an ida ba ita-nia hakarak universál ba pás no respeitu ba malu. Timor-Leste nia adosaun pioneira ba dokumentu kona-ba Fraternidade Umana deklara ita-nia karakter nasionál. Partisipa iha diálogu globál ida-ne’e reforsa ita-nia devér atu defende kompaixaun no diálogu nu’udar pilar fundamentál ba mundu ida ne’ebé justu no dame liután,” Ramos-Horta hateten.

Kompromisu nivel aas ida-ne’e subliña Timor-Leste nia papél ativu iha diskursu umanitáriu globál no ninia kompromisu atu promove pás internasionál, solidariedade, no komprensaun ba malu, no mós hametin relasaun bilaterál ho Emiradu Arabe Unida.

TATOLI

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!