DILI, 22 abríl 2024 (TATOLI)–Koordenadór Timoroan ba Projetu CAFE, Rojer Rafael Soares, hateten iha tinan 2024 ne´e, Governu konstrui edifísiu eskola CAFÉ iha munisípiu Lautém ho Viqueque.
“Edifisiu eskola CAFE nian iha territóriu tomak ne’e kuaze kompletu hotu ona, hein de’it Lospalos ho Viqueque. Lospalos ne’e tama iha planu 2024 nian, parese jullu ka agastu sira-ne’e, ita lansa primeira pedra hodi harii eskola CAFE ida ho padraun ekiparadu. Tanba eskola ida kuandu ekiparadu ne’e katak iha laran iha biblioteka, sala profesór, kantina, iha mós hariis-fatin no iha buat hotu-hotu tuir padraun ne’ebé eziste iha rai seluk,” Koordenadór ne´e hateten ba Tatoli iha nia kna’ar fatin, Vila Verde, segunda ne’e.
Konstrusaun edifísiu eskola CAFE iha munisípiu Viqueque ne´e seidauk bele hahú tanba situasun kona-ba rai mak seidauk klaru.
“Munisípiu Viqueque ita seidauk hahú tanba situasaun rai ne’ebé seidauk klaru. Ita sei iha negosiasaun ho komunidade, ne’ebé parese 2025 ne’e sei halo instalasaun foun, neste momentu Viqueque sei fahe hela ba eskola ida iha ne’ebá,” nia dehan.
Rdifísiu Eskola CAFE presiza aumenta tan tanba kada tinan estudante sempre aumenta, tanba estabelesimentu ne’e la to’o entaun uza fali eskola públiku sira-ne’ebé mak iha espasu ne’e hodi uza mak eskola tékniku vokasional iha Becora ne’e no eskola ida iha Nu’u Laran.
“Entaun pre-eskolár ho sekundária iha Taibesi, 4⁰ too 8⁰ iha nu’u laran, 8⁰ too 10⁰ anu iha Necora,” nia dehan.
Iha tinan ida-ne’e, sei konstrui tan edifísiu foun eskola CAFE ho andar tolu iha Dili besik kampu ida eskola CAFE nia sorin ne’e, atu asegura númeru alunu ne’ebé aumenta ba beibeik.
Depois Ministériu Edukasaun sei konstrui tan eskola CAFE ida iha Baucau, Manatuto, Same-Manufahi no Maliana.
Antes ne´e, iha tinan 2020, Ministériu Edukasaun konstrui edifísiu foun tolu iha munisípiu Ainaro, Covalima no Liquiça maibé seidauk finaliza.
“Ainaro nia foin 10% tanba problema kompañia. Liquiça nian ne’e paradu hela tanba kapasidade kompañia nia mak ladún. Agora, iha Covalima ne’e parese fulan rua mai tan, ita inagura ona tanba tama ona ba 90%,” nia hateten.
Nia dehan, iha tinan 2023 ne´e, Governu aloka millaun $8 no ba tinan ne’e tun ba millaun $4 ou miliaun $5 hodi realiza atividade hotu-hotu ligadu ho eskola CAFÉ nian.
“Uluk ita ho profesór barak, orsamentu ne’e tun-sa’e bazeia ba númeru profesór, se númeru profesór ita haruka barak mai osan mós tuir ida-ne’e. Se ita redúz osan mós redús profesór, tanba ita-nia prioridade ne’e oinsá prepara timoroan sira para asegura projetu ne’e bainhira malae sira fila. Tanba iha projetu ne’e hateten, projetu ne’e hahú ho portugés sira-nia prezensa maibé ikus mai timoroan sira preparadu ona, ita redús ona númeru malae sira para timor oan asegura ba oin,” nia dehan.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




