MANATUTU, 14 Abríl 2025 (TATOLI)—Populasaun postu administrativu Barike, munisípiu Manatutu liuliu área Natarbora, partisipa iha sensibilizasaun no konsultasaun públika ba implementasaun projetu autoestrada, planta LNG no refinaria husi Governu, no sira prontu koopera ba polítika implementa projetu ne’e.
Notísia Relevante: Governu esplika vantajen autoestrada ba populasaun Natarbora
Komunidade Betano, Julião da Costa Lopes, hateten nia parte koopera ho Governu atu labele halo uma iha estrada afetadu ba projetu autoestrada hodi bele aselera dezenvolvimentu.
“Ami aseita ho programa Governu nian ne’e, agora ami atu halo uma, husu Governu sira haree kuandu projetu ne’e aserta fatin ne’ebé ami-nian, hapara kedan atu ami labele harii ami-nia uma. Ida-ne’e mak ami-nia kolaborasaun ho Governu. Ida-ne’e programa di’ak tanba fó retornu mai ita-nia nasaun,” Julião dehan ba Agência Tatoli, hafoin partisipa programa sensibilizsaun no konsultasaun públika kona-ba autoestrada iha natarbora, sábadu (12/04) ne’e.
Komunidade seluk, Sebastião da Costa, hateten hanesan lia-na’in sempre apoiu polítika Governu Konstitusionál da-sia atu implementa projetu autoestrada ne’ebé afeta ba ninia rai hodi halo uma no halo toos ba ne’e
“Ha’u hanesan lia-na’in, hakarak atu dehan de’it kona-ba ita-nia ko’alia sira hanesan jalan tol, Planta LNG. Se ami lakohi atu fó rai, se ami lakohi atu sobu uma, uluk kedan ami la fó, maibé uluk kedan ami aseita. Maibé ha’u halo toos iha kraik ne’ebá, kuda mós ho ai-oan balun maibé ha’u koopera,” nia dehan.
Aleinde ne’e, komunidade Adozinda Maria da Gloria do Carmo Soares hateten projetu ne’ebé Governu atu implementa ne’e mega projetu maibé bainhira projetu la’o ne’e fó rikus ba ambientál kari sá medida mak Governu atu foti.
“Ita haree kona-ba Planta LNG no autoestrada buat ne’ebé boot. Maibé ha’u-nia dúvida mak ne’e bainhira projetu ne’e la’o iha risku ambientál, sá medida mak Governu foti atu labele fó impaktu ba ita-nia populasaun sira. Ida tan mak ne’e, bainhira projetu ne’e mai kritéria saida mak ita fó ba joventude sira atu hetan servisu iha projetu boot sira-ne’e. Teste ho méritu? Hili malu tuir kór partidu ou fó formasaun ba joven sira mak iha kapasidade bele servisu,” nia husu.
Xefe suku Fatuahi Abat Oan, Felisiano da Costa Oliveira, hateten rai área ne’ebé sira hela ba ne’e ninia estatutu hanesan área transmigrasaun ne’ebé iha tempu okupasaun Indonézia populasun husi Bali no Java mak hela iha rai ne’e, no daudaun ne’e komunidade mak okupa fali uma no rai refere.
“Ami Abat Oan iha tinan 1993 iha uma-kain 300-resin, ema Bali 50, husi Jawa 25, lokál 275. Agora Bali sira sai ona, Jawa sira mós sai ona, agora lokál sira mak hela fali iha uma sira Indonézia nian ne’e. Ami iha sertifikadu rai hamutuk tolu, agora ami hela iha rai transmigrasaun, agora autoestrada ne’e mai konserteza kona ami-nian maibé nu’udár autoridade hamutuk ho komuniade prontu koopera ho Estadu. Entaun, agora ita buka atu rejista para hatene rai nia medida hira atu ita bele hatene kona-ba autoestrada ne’e,” Xefe Suku ne’e tenik.
Hatán ba sujestaun no preokupasaun hirak ne’e, Sekretáriu Estadu Terras no Propriedade (SETP), Jaime Xavier Lopes, hato’o agradesimentu ba populasaun Natarbora ne’ebé koopera tebes ho Governu hodi hala’o dezenvolvimentu.
“Uluk ita luta ba ukun aan, ikus ita manán ita hotu hamnasa, agora dezenvolvimentu mai ita hotu tenke hamnasa hodi simu dezenvolvimentu ne’e,” Jaime hateten.
Nune’e, nia mós responde ba preokupasaun kona-ba rai, bainhira rai tramigrasaun signifika Estadu nian liuliu ema estranjeiru sira-nian.
“Kona-ba rai ha’u uluk servisu iha agraria, ne’ebé ha’u hatene kona-ba prosesu rai sira-ne’e, atu dehan de’it katak ida-ne’ebé imi-nian ne’e imi-nian, ida-ne’ebé estranjeiru sira uluk okupa halai ona ba Indonézia ne’e Estadu nian. Se imi kuda ai-oan ruma iha ne’ebá mak projetu ne’e kona, imi-nia direitu mak ai-oan, rai imi laiha direitu tanba ne’e Estadu nian ona,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia husu ba komunidade hirak ne’ebé okupa hela rai transmigrasaun, atu lori dokumentu sira hanesan eleitorál, billete identidade ba hatama iha Terra Proriedade Manatutu atu nune bele sukat hodi halo lai arrendamentu.
“Ba sira-ne’ebé mak okupa hela rai transmigrasaun, favor ida imi lori imi-nia dokumentu sira no rekerimentu ba hatama iha Terras Manatutu sira bele mai sukat halo kontratu arrendamentu ida atu nune’e Estadu bele rekoñese imi hela iha ne’e ho legal. Ida, imi kontribui ba Estadu hodi kontribui ba dezenvolvimentu,” Jaime dehan.
Iha sorin seluk, Prezidente Timor Gap, Empreza Públika (Timor Gap, E.P), Rui Soares, hateten Governu hamutuk ho Timor Gap iha maneira atu jere kestaun ambientál bainhira projetu boot sira ne’e la’o.
“Kestaun ambientál ne’e hola parte integradu ida iha projetu saida de’it, ne’e lei mak hakerek. Maibé kona-ba autoestrada na’in mak Timor Gap ho Ministériu Petroleu Rekursu Minerál (MPRM) ne’ebé ami prepara ona dokumentu submete ona ba ANLA depois sira sei define projetu ho eskala hanesan autoestrada ne’e monu ba kategoria saida. Se monu ba kategoria A tenke iha estudu detalladu aprezenta dokumentu hodi jere kestaun ambientál. Se monu kategoria B entaun halo planu simples ida, atu dehan de’it projetu hotu sempre liga ho autoridade ambientál,” nia hateten.
Responsavel másmu Timor Gap ne’e hatutan, tékniku sira sei tun fila-fali hodi hasoru malu ho afetadu sira hotu atu ko’alia la’ós de’it ba kompensasaun maibé ba mós impaktu ambientál.
“Se projetu ne’e sei utliza mákina boot hali barullu, besik komuniade nia uma entaun tenke halo seevisu iha loron de’it, kalan laiha. Se iha rai-rahun karik kada oras tenke rega tutuir, ida-ne’e mak métodu ne’ebé ita haree atu implementa ne’e. Orsida, ba projetu ne’e kestaun ambientál, ita sei la haluha tenke jere atu labele fó impaktu ba komunidade,” nia dehan.
Ministru Francisco Monteiro relata, kona-ba kritéria sira atu servisu iha projetu autoestrada la haree ba kór partidu no la hili malu tanba timoroan hotu iha direitu atu servisu tuir kapasidade ne’ebé iha.
“Kona-ba kritéria servisu, la haree ba kór partidu maibé nia timoroan no Natarbora oan iha kbiit naton bele servisu hanesan, bele lori karreta hanesan kamioneta, eskavatór, ida-ne’e servisu ne’ebé ita tenke envolve ita-nia joven sira. Ita sei iha koordenasaun ho Xefe Suku no Xefe Aldeia sira hodi haree,” nia hateten.
Antigu Prezidente Timor Gap ne’e realsa tan, iternalmente populasaun ho autoridade lokál sira mak koordena malu atu prosesu rekrutamentu labele haree ba veteranu nia oan ho kór partidu.
“Projetu ne’e boot tebes, hala’o iha Natarbora ne’e buka halibur ema, labele diskrimina ema, timoroan hotu bele mai servisu,” nia tenik.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





