DILI, (TATOLI) – Inspetór Jerál Auditoria Interna, Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI), António de Araújo Soares, hatete monitorizasaun ne’ebé halo ba atividade sensibilizasaun iha diresaun MKI nian porsentu 30 husi orsamentu ne’e inefisiénsia.
António Araújo dehan iha monitorizasaun ne’ebé halo liuliu iha efetividade ezekusaun programa sira ne’e la’o, nia intensaun ne’e talvés iha koordensaun no konfirmasaun sira ne’e lahalo ho di’ak entaun bele rezulta mál gastu.
“Ne’e iha termu komunikasaun presiza iha atensaun, iha programa sira ne’ebé tenke adekuadu. Ida ne’e mak entidade tende ser halo. Iha mál gastu sira ne’ebé mak ita bele tau tiha orsamentu mas orsida partisipasaun bele mínimu, ida ne’e ita bele konsidera iha mál gastu iha ne’e”, katak António iha ámbitu avalisaun anuál MKI nian iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Mal gastu ne’e la’ós ba atividade hotu, maibé foti amostra balun de’it mas iha indikasaun katak iha duni ezekusaun balun ne’ebé mak presiza duni tau atensaun liuliu iha termu kontrolu internu ne’e rasik.
“Sé ita husik beibeik situasaun ida ne’e bele bá oin entaun atu dehan de’it através ita ezekuta mas ita latau atensaun ba iha kontrolu ne’e rasik iha ne’e mak rezulta despeza sira ne’e iha inefisiénsia”.
Atu mál gastu labele akontese maka António esplika katak kotrolu internu ne’e tenke hahú uluk husi entidade katak diresaun ida ne’e la’ós xefia de’it mas tenke husi funsionáriu sira halo kuidadu depois mak auditoria interna komplementa de’it iha sistema kontrolu nian.
“Seluk tan mak ita sempre koordena ho auditoria esterna no bolu sira atu fó hanoin ba xefia sira ne’e kona-ba oinsá iha prevensaun sira ne’e ita atu halo liuliu semináriu ou sensibilizasaun sira ne’ebé mak ita halo”.
Ministru Komérsiu no Indústria (MKI), António da Conceição, hatete liuhusi auditoria ne’ebé halo maka “inspetór lori ami halo introspesaun ba ami-nia serbisu iha ministériu rasik” no konkorda ho inspetór atu alerta nafatin hodi bele haree tanba dalabarak koordenasaun mak iha ministériu nia laran ladún no lori filafali nia efetu negativu, duplika serbisu sira ne’ebé iha no duplika orsamentu.
“Kuandu nia duplika ona orsamentu maka hanesan sira hotu bá halo atividade. Kuandu divulgasaun lei sira hotu-hotu bá halo divulgasaun lei. Halo hanesan promosaun ba atividade hotu-hotu bá halo, ne’e hanesan laiha kreatividade iha kada diresaun atu halo atividade no depois mós ladún iha ketelitian (rigor) husi ami”.
“Ha’u tenke rekoñese ida ne’e katak la’ós erru ne’e mai de’it husi sira, maibé mós tenke iha autoridade governativa ida ne’ebé mak rekere husi membru Governu sira atu deside buat ne’ebé mak nia deside no rejeita buat ne’ebé mak nia rejeita. Ida ne’e mak ami sei presiza no ha’u tenke rekoñese katak dalabarak ita serbisu liu ho fuan duké ho lójika ne’ebé mak tende ser iha”.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida