DILI, (TATOLI) – Provedória Direitu Humanu no Justisa (PDHJ) ho nia parseiru sira hanesan Asia Pacific Forum, Unidade Direitu Umanu Nasaun Unida, UN Women, Codiva, Arco-Íris ho mós família LGBT (Lesbian, Gay, Biseksuál, Transjender) organiza semináriu nasionál selebra diversidade inklui ema hotu iha dezenvolvimentu atu sensibiliza LGBT ba entidade hotu.
“Iha eskola sira, hasoru alin estudante ne’ebé mak nia orientasaun seksuál diferente ho nia seksu orijen, ita labele halo diskriminasaun, labele uza linguajen, labele halo tratamentu, tanba nia orientasaun ne’ebé la hanesan orijen husi nia án rasik”, hateten provedór PDHJ, Silveiro Pinto Baptista, ba jornalista sira, ohin, iha salaun CNE (Komisaun Nasionál Eleisaun-sigla portugés), Kolmera.
Ba jornalista sira, Provedór Silvero Pinto informa liutan katak to’o agora PDHJ seidauk simu keixa ruma husi komunidade LGBT. Maske nune’e, tenke halo prevensaun hahú agora.
“Seidauk iha keixa maibé iha peskiza ne’ebé mak ami hetan hatudu katak, liliu ba alin estudante sira balun, tanba nia orientasaun seksuál; nia hanesan feto mas nia konfortável liu uza kalsa ba eskola. Nia mane, maibé nia konfortável liu uza saia. Ne’e oinsá? Eskola bele permite ka lae? Tanba ita ko’alia direitu umanu, ne’e direitu umanu ida ne’e mak ita dehan diversidade”, dehan provedór Silveiro Pinto.
Tanba ne’e, tuir Provedór Silveiro Pinto, PDHJ realiza semináriu nasionál ho tema diversidade inklui ema hotu iha dezenvolvimentu atu sensibiliza asuntu LGBT ba Ministériu Edukasaun no Juventude (MEJ) ikus mai sei prodús rekomendasaun relasiona ho kestaun ne’e.
Iha fatin hanesan, Portavóz Movimentu Arco-íris, Bela Galhos, hateten iha nia entrevista ho mídia sira katak LGBT la husu ba buat boot liu maibé husu atu iha tratamentu hanesan ba ema hotu, husi entidade tomak ba LGBT.
Movimentu ne’e mosu, nia dehan tanba konsidera diskriminasaun no violénsia ne’ebé forte husi família, komunidade. Se diskriminasaun la iha, Movimentu Arco-íris la iha tanba buat hotu di’ak.
Portavóz Movimentu Arco-íris ne’e mós akresenta, LGBT la’ós buat foun maibé buat tuan ida dezde kedas mundu ne’e eziste. Buat ne’ebé foun ba ita ne’e mak koñesimentu kona-ba LGBT.
“Komunidade la iha koñesimentu di’ak mas komunidade julga. Aat liu mak diskrimina tanba membru LGBT sira barak hetan baku, sona, kesi, hetan estragu husi inan-aman rasik ho hanoin ida katak sira bele halo kurativa, transforma seksu”, dehan Bela Galhos.
Nia dehan importante mak husi komunidade LGBT, tenta eziste iha maneira ne’ebé nakonu ho edukasaun, inspirasaun vida rasik; tanba ne’e mak Movimentu Arco-íris luta ba diskriminasaun, violasaun ne’ebé hasoru komunidade LGBT.
“Ida ne’e mak ami-nia luta. Arco-íris nia luta mak tratamentu hanesan, hahú kedas husi inan-aman sira, atu hahú investe sira-nia oan, hadomi sira-nia oan, respeita sira-nia oan, sai ema, sai timoroan ne’ebé di’ak ba sira-nia án, sira-nia família, sira-nia komunidade. Ida ne’e de’it, ami-nia ezijénsia”, subliña.
Nia mós espera governu bele ona tau-matan, pelumenus fó oportunidade, kria netik kondisaun ida ne’ebé bele fó protesaun ba komunidade LGBT, tanba ko’alia kona-ba prosesu dezenvolvimentu, ema hotu iha laran; ne’e katak la iha ema ida mak sees husi prosesu ne’e.
“Oportunidade ne’ebé iha labele haree ba ema nia rasa, relijiaun, kór. Di’ak liu ne’e, ema hothotu fó oportunidade hanesan bazea ba sira-nia kapasidade ne’ebé sira iha atu sai kontributór di’ak ba ita-nia rain ou ita-nia família. Ida ne’e de’it mak Arco-íris ezije”, salienta.
Nia mós informa Movimentu Arco-íris inskreve ona LGBT hamutuk 8000. Husi númeru ne’e, LGBT 507 mak Arco-íris estuda kle’an ona sira-nia moris. “Agora ami kontinua nafatin peskiza”, relata portavós.
Entretantu, semináriu ne’e hahú ohin, segunda no termina kuarta; hahú ho sensibilizasaun ba iha parte edukasaun; Ministériu Edukasaun, profesór sira, estudante sira, tuir mai, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no seluk tan.
Notísia relevante, http://www.tatoli.tl/2018/07/estadu-iha-dever-asegura-direitu-lgbt/
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida