iklan

NASIONÁL, DILI, POLÍTIKA

Violénsia Bazeia ba Jéneru iha TL Porsentu 38

Violénsia Bazeia ba Jéneru iha TL Porsentu 38

Responsavel ba Departamentu Abordajen Integradu Jéneru hosi Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Hermínio Xavier.

DILI (TATOLI)—Responsavel ba Departamentu Abordajen Integradu Jéneru hosi Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Hermínio Xavier, informa violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste (TL) ho porsentu 38, feto sira ho idade 15 to’o 49 iha ona esperiénsia ba violénsia fíziku.

Tan ida ne’e, Hermínio konsidera orsamentu no planu ne’ebé sensivel ba jéneru importante tanba dezigualdade jéneru eziste ona iha Timor-Leste.

Ezemplu, Setór saúde mós hatudu katak porsaun mortalidade maternal iha 216 hosi kada 100.000 bebé ne’ebé moris ho proporsaun ne’ebé aas liu iha rejiaun, nune’e mós kuidadu post-natal to’o de’it porsentu 46,7 iha 2012.

Entretantu, rezolusaun parlamentár númeru 12/2010 kona-ba orsamentu sensivel jéneru, hatudu katak liña ministeriál sira tenke aloka rekursu ba nesesidade feto no mane, ministériu sira tenke asegura dezenvolvimentu kolesaun no publikasaun ba estatístika no dadus dezagregadu tuir seksu iha área no setór hotu, ministériu sira tenke aloka rekursu atu implementa abordajen integradu jéneru iha planu, orsamentu, polítika no lei.

Nune’e mós rezolusaun governu númeru 27/2011 kona-ba Grupu Traballu Jéneru (GTJ) maka kna’ar hosi GTL iha liña ministériu mak sei promove no integra asuntu jéneru iha polítika, programa no regulamentu hosi governu.

“GJT tenke garante katak planu asaun anuál no orsamentu sira hatama duni preokupasaun jéneru no fahe Planu Asaun Annual-PAA ba SEII atu hetan komentáriu antes atu aprova.” Hermínio Xavier esplika ba jornalista sira iha Salaun Maria Goreti, Caicoli, ohin

Kestaun importante seluk, tuir Hermínio importante atu liña ministeriál rekruta espesialista jéneru atu fó asisténsia tékniku no formasaun ba membru GJT no funsionáriu hotu kona-ba jéneru no abordajen integradu jéneru.

Diretór Jerál hosi Sekretáriu Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Armando da Costa, informa governu liuhosi SEII fó formasaun ba tékniku sira hosi liña ministériu sira kona-ba oinsá atu bele prepara orsamentu no programa hodi responde nesesidade feto, mane, labarik sira inklui vulneravel.

“Formasaun ne’e hodi kapasita ita nia tékniku sira hosi liña ministériu tolu, atu oinsá bele prepara orsamentu ho programa 2019 nian hodi bele responde nesesidade feto, mane, labarik inklui vulneravel,” Armando da Costa esplika.

Diretór Jerál esplika formasaun ne’e importante ba membru grupu traballu jéneru ka tékniku sira hosi ministériu tolu, liuliu Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Saúde (MS) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), oinsá atu halo planu orsamentál no programa sensibilidade ba jéneru.

Formasaun ba ministériu tolu ne’e ikus ona tanba antes ne’e programa halo ona iha ministériu hothotu, formasaun nia importánsia mós atu asegura planu ne’ebé governu dezenvolve iha tinan oin mai ho planu orsamentál no programa hodi hatán ba preokupasaun jéneru nian,” nia akresenta.

Planu orsamentu no programa konsideradu duni, tanba programa prioridade liu iha tinan 2019 mak igualdade jéneru liuhosi abordajen jéneru, redusaun violénsia bazeia ba jéneru hanesan violénsia doméstika no abuzu sexual. Maski nune’e, governu sei halo hela planu orsamentál 2019 no sei iha hela diskusaun nia laran.

Jornalista : Zezito Silva

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

One Comment

  1. Oinsa papel entidades tomak nia intervensaun ba kestaun ne’e?
    Karik preciza fortifika disseminasaun informasaun ba publiku kona kestaun ne’e, atu sidadaun hotu ezerse papel hodi reduz.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!