iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

MTKI Lansa Ona Dadus Importante Governu No Públiku

MTKI Lansa Ona Dadus Importante Governu No Públiku

Husi karuk Country Director Fundasaun Ázia, Todd Wassel, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, Diretór Jerál Turizmu, José Filipe Dias Quintas no Reprezentante Governu Nova Zelándia, Gabrielle Isaak, iha lansamentu dadus turizmu 2017 no barómetru ba turizmu 2018. Foto/Egas.

DILI, (TATOLI)-Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI) ho nia parseiru dezenvolvimentu Fundasaun Ázia ne’ebé hetan apoiu másimu husi Governu Nova Zelándia lansa ona dadus turizmu 2017 no barómetru ba turizmu 2018 ba dahuluk ne’ebé sai hanesan dadus importante ba Governu Timor-Leste (TL) no públiku.

Diretór Jerál Turizmu, José Filipe Dias Quintas, hatete bainhira atu halo planu no polítika ba dezenvolvimentu setór ida presiza dadus tanba nia maka sai fatór importante ida atubele halo planu.

“Tanba iha dadus informasaun barak tebes haree ba nixu merkadu, ema sira ne’ebé mai ne’e gosta liu tipu turizmu saida. Ne’e importante tebes ba ita nomós ba setór privadu sira komesa haree oinsá nixu merkadu ida-idak”, Quintas afirma iha Fatuhada ohin.

Liuhusi dadus ida ne’e bele haree Gross Domestic Product (GDP) ba ekonomia ne’e hira no iha dadus ne’e mós hatudu turista husi nasaun ne’ebé maka mai Timor-Leste.

“Nia fó informasaun lubuk ida liuliu ba ita-nia Governu para ita bele halo polítika dezenvolvimentu bá oin, halo planeamentu ba dezenvolvimentu turizmu iha Timor-Leste no sai hanesan baze dadus ida ba públiku liuliu setór privadu katak turista sira mai vizita ita-nia rai ne’e husi nasaun ne’ebé de’it nomós sira gasta hira mai ita-nia ekonomia”.

Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, dehan atu hasa’e ekonomia iha país ne’e la’ós dependente de’it ba Mina-rai, maibé setór seluk ne’ebé importante maka turizmu, agrikultura no seluk tan ne’ebé bele hasa’e kreximentu ekonomia rai-laran.

“Baze dadus importante, tanba ne’e agradese ba Governu Nova Zelándia nian nó mós ba Fundasaun Ázia ne’ebé halo ona peskiza ida liuliu ba dadus potensiál turizmu ne’ebé iha nó mós turizmu saida mak iha ita-nia rai. Se ita atu halo programa ruma tenke bazeia ba dadus depois ita bele sukat tanba barómetru ba 2018 nian iha setór turizmu maka saida, hein katak bele sukat mós ita-nia área turizmu nian ba kontribuisaun ekonomia iha rai doben ne’e”.

Reprezentante Governu Nova Zelándia, Gabrielle Isaak, hatete Nova Zelándia illa ida ki’ik, maibé depende barak ba turizmu. Turizmu no nia indústria asosiadu sira hatama ba Nova Zelándia billaun 22.7 kada tinan nomos kontribui hodi emprega 7.5% husi forsa traballu iha país ne’e no fó benefísiu ba komunidade no setór turizmu ne’ebé forte bele fó benefísiu signifikante ba ema nia moris tanba ne’e maka fó tulun iha setór turizmu liuhusi MTKI iha Timor-Leste.

Gabrielle hatutan iha 2017 Governu aprova polítika nasionál ba turizmu iha Timor-Leste no polítika ida ne’e fó plataforma ida atu servisu hamutuk, sosiedade sivíl, Governu, parseiru internasionál sira hodi dezenvolve setór turizmu no husi polítika ida ne’e iha 2030 Timor-Leste sei hatama vizitante rihun 200 kada tinan no prodúz rendimentu millaun $150 no fó empregu direta ba traballadór na’in-15.000.

“Maibé atu alkansa objetivu sira ne’e ita tenke komprende loloos situasaun reál ne’ebé ita iha agora. Tanba ne’e atu alkansa meta ida ne’e iha tinan 2030 maka Governu Nova Zelándia sei servisu hamutuk ho Fundasaun Ázia no Ministériu Turizmu halo ona levantamentu ida no tau hamutuk iha relatóriu barómetru ba turizmu 2018 nian”.

Levantamentu ida ne’e bazeia ba peskiza ki’ik ne’ebé halo tinan-tinan no dadus sira ne’e foti husi prestadór serbisu sira nó mós dadus sira tama husi nasaun viziña hanesan Indonézia no Singapura no ema ne’ebé vizita website turizmu nian.

“Turizmu ne’e la’ós de’it ita komprende kona-ba merkadu ba ema ne’ebé atu mai, maibé mós kondisaun sira ne’ebé ita tenke harii, dezenvolve iha Timor-Leste rasik. Agora daudaun ita falta komprensaun kona-ba papél setór privadu no públiku kona-ba saida maka ida-idak tenke halo hodi dezenvolve liután turizmu”.

Hatutan barómetru ne’e hatudu katak iha sinál pozitivu husi dadus ne’e hanesan ema ne’ebé mai vizita Timór iha kreximentu um terço no hatama ona kuaze millaun 25 mai Timor-Leste iha tinan ida nia laran.

Country Director Fundasaun Ázia, Todd Wassel, dehan  iha tinan kotuk 2017, Timor-Leste hatama ona millaun $25 husi vizitante hamutuk rihun 70, maibé iha tinan haat ba kotuk 2014, iha de’it ema rihun 18 mak mai Timor-Leste no hatama millaun $14.

“Entaun ita esperiénsia tiha ona susesu balun katak sasukat tinan haat ne’e ema barak mai, osan barak tama liután, ema sosa ita-nia modo-tahan sira no haree ita-nia beleza naturál, mas kreximentu ida ne’e akontese iha períodu ida ne’ebé ita iha vuu foun mai husi Bali, ne’ebé viajante barak mai Timor-Leste. Entaun bainhira haree ba kotuk no situasaun agora ne’e katak turizmu ne’e tenke iha kooperasaun entre Governu sira no entre setór privadu atu nune’e ita halo aviaun barak lori ema barak liután mai depois ita tenke estuda ema tipu saida de’it mak bele mai iha Timór no mai halo saida, nune’e ita bele dezenvolve liután setór ida ne’e”.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!