iklan

EDUKASAUN, DILI, MUNISÍPIU

“Kuidadu Nasaun Hodi Hadook Husi Violénsia”

“Kuidadu Nasaun Hodi Hadook Husi Violénsia”

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD), Nélio Isaac Sarmento

DILI, (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isaac Sarmento, hatete tinan oin Timor-Leste restaura nia independénsia ba da-17 no livre husi kolonializmu, tanba ne’e saida mak joven sira atu kontribui iha tinan ida ne’e maka muda hanoin, kuidadu país ne’e no respeita ema hodi hado’ok an husi violénsia.

“Laiha prolema ida maka ita labele rezolve nomós laiha problema ida ne’ebé tenke rezolve ho violénsia. Problema hotu iha, diferensa hotu iha, maibé ita respeita malu, ko’alia ba malu sei hetan objetivu ne’ebé di’ak ba futuru”, Nélio afirma ohin iha Salaun João Paulo, Komoro, bainhira partisipa iha marka kampaña internasionál loron 16 ativizmu kontra violénsia bazea ba jéneru hahú husi 25 novembru to’o 10 dezembru ne’ebé organiza husi Care International iha Timor-Leste liuhusi semináriu hodi hasa’e konsiénsia joven sira kona-ba asédiu seksuál.

Eis sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál ne’e hatutan iha Timor-Leste barak liu maka foinsa’e no dalabarak ko’alia beibeik futuru iha sira-nia liman, entaun tenke muda ona mentalidade no hanoin foun ba sira hahú agora.

“Kuda ita-nia matenek agora, entaun mensajen saida maka ita hakarak fó ba sira, iha koñesimentu natoon kona-ba sira-nia atitude iha públiku ne’ebé dalaruma lafó konfortavel ba ema seluk liuliu ba feto sira”, katak tan.

“Ita hotu tenke rekoñese ita-nia maluk feto sira hanesan ita-nia kolega hodi troka informasaun ba malu la’ós esplora fali buat ruma husi sira”.

Tanba ne’e Sekretáriu Estadu bolu organizasaun naun governamentál ne’ebé serbisu ba joven hodi hamutuk transforma pensamentu foun ba joven sira iha ukun-án ida ne’e no objetivu prinsipál SEJD mak hamutuk ho joven sira hodi muda hanoin, tanba nasaun ne’e sei lafila bá kotuk, maibé bá oin nafatin.

Diretór Care International iha Timor-Leste, Peter Raynes, hatete Care iha nia vizaun no misaun atu halakon injustisa sosiál no nia programa hotu serbisu atu promove iguldade jéneru nomós prevene violénsia bazea ba jéneru.

“Care fiar katak bainhira ema mane no feto, labarik mane no feto suporta malu nomós foti desizaun partisipa iha lideransa hamutuk, ema hotu bele atinje moris di’ak liután, entaun ema hotu bele halakon ki’ak no injustisa sosiál”, afirma.

“Bainhira ita bele atinje iguldade jéneru iha umakain, komunidade, iha eskola no serbisu fatin no fatin hotu, ema hotu bele atinje moris di’ak”.

Diretora Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Ba Futuru, hatete asédiu seksuál hanesan forma violénsia seksuál ida ne’ebé dalabarak akontese.

“Hanesan sosiedade sivíl luta hamutuk ho membru sira seluk oinsá maka atu elimina, entaun hanesan loron 16 kampaña kona-ba eliminasaun violénsia kontra feto no labarik feto, ida ne’e hanesan oportunidade di’ak ba sosiedade sivíl sira atu halo advokasia kle’an liután, nune’e bele fahe mensajen importante ba sosiedade hotu, alarga ba Timór laran oinsá bele redús violénsia bazea ba feto no labarik no violénsia baze ba jéneru”.

Advokasia liuhusi semináriu mós hanesan dalan ida atubele fahe mensajen xave ba joven sira tanba bainhira fahe ona ba sira bele hatutan iha moris loroloron kuandu rona informasaun pozitivu bele sai modelu pozitivu ba maluk sira.

Iha semináriu ne’e envolve grupu joven hamutuk 12 hodi halo sira-nia aprezentasaun liuhusi teatru sobre asédiu seksuál.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!