iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

Proposta OJE 2019 Sei Foti Liu Valór RSE

Proposta OJE 2019 Sei Foti Liu Valór RSE

Primeiru-Ministru aprezenta programa governu iha Parlamentu Nasionál.

DILI, (TATOLI)-Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019 sei foti liu valór Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) ne’ebé korresponde ba 3% husi totál rikeza nian ka ne’ebé kalkula ona iha $ 529,0 (dolar amerikanu millaun atus lima rua nulu resin sia) ba tinan oin mai.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, justifika nesesidade Governu atu foti osan ho valór ne’ebé boot liu RSE ne’ebé maka korresponde ba $ 1,012.4 (dolar amerikanu biliaun ida no millaun sanulu resin rua no atus haat), tanba fiar katak proposta ida ne’e kumpre regra kona-ba kuidadu no transparénsia ne’ebé ezije iha jestaun kona-ba Fundu ne’e, no dirije ba jerasaun sira oras ne’e nian no jerasaun sira oin-mai nó mós hodi promove kreximentu sustentável ida ba país ne’e no hodi kontribui maka’as tebes ba hamenus moris-kiak rabat-rai iha ninia dimensaun hotu-hotu.

“Kona-ba ami-nia proposta ida-ne’e, ami haree opiniaun oioin maka mosu, iha órgaun komunikasaun sosiál, no oras ne’e lori mai Uma Demokrasia nian ida-ne’e, ho argumentu sira hanesan afavór ba investimentu maka’as iha infraestrutura bázika sira hodi kontinua polítika investimentu sira ba dezenvolvimentu iha tinan dahuluk nian, atubele harii aliserse forte ba ita-nia ekonomia no afavór ba abrandamentu hodi defende ho forma ne’ebé la sees husi regra sira ne’ebé justifika RSE atu garante sustentabilidade hosi Fundu Mina-Rai ba jerasaun sira oin-mai”, Xefe ezekutivu afirma bainhira aprezenta proposta OJE iha Parlamentu Nasionál, ohin.

Eis Prezidente Repúblika ne’e akresenta pozisaun rua ne’e iha ninia vantajen no dezvantajen mak abrandamentu signifika rai-didi’ak rikeza hirak ne’ebé maka hetan ona (iha obrigasaun no iha asaun esterna sira), no la hatán kedas ba nesesidade urjente husi komunidade, emprezáriu no investidór sira ne’ebé ezije ligasaun ne’ebé di’ak liu ba sira-nia atividade no nesesidade, no nune’e adia futuru país nian ho ritmu dezenvolvimentu ne’ebé neineik.

“Ba investimentu ne’ebé forte, posibilita hodi bele rekupera taxa kreximentu sira-nian ne’ebé rejista ona to’o tinan 2016, ho média anuál kreximentu nian hamutuk 6,9%, hodi halo investimentu Estadu nian sai hanesan motór ida loloos ba ita-nia ekonomia”.

Governu hakarak atu aprezenta solusaun konsiliatória ida, ne’ebé liu husi hamenus uitoan valór husi rubrika kapitál dezenvolvimentu nian, mantein investimentu públiku ne’ebé tau ona iha programa ba infraestrutura sira, ba “ritmu di’ak” ida, ho kreximentu anuál ida ne’ebé prevee ba 5,9% durante tinan 2019 nia laran, ne’ebé fiar katak bele sustentável ba tinan hirak mai ne’e.

“Ami-nia proposta ninia justifikasaun maka proposta ne’e afavór ba partisipasaun ne’ebé maka’as liután husi sidadaun sira, afavór ba akompañamentu husi auditoria sosiál, husi monitorizasaun di’ak kona-ba ezekusaun despeza nian no avaliasaun ne’ebé di’ak kona-ba rezultadu sira”.

Hatutan proposta ne’e mós iha partikuláridade importante tanba hetan kompensasaun husi ativu finanseiru ida, ne’ebé iha signifikadu boot ba país no ne’ebé asosa tanba motivu polítiku sira.

“Ba ida ne’e, ami garante ona iha rubrika transferénsia públika nian, verba ida hamutuk millaun atus tolu limanulu ($350) ne’ebé destina liuliu atu selu akizisaun porsentu 30 husi asaun ConocoPhillips nian, iha konsórsiu ne’ebé sai nu’udar responsavel ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian”.

Governu mós presiza atu haree filafali, iha ámbitu debate parlamentár nian, aumentu adisional ida iha rubrika ida-ne’e ho valór millaun atus-tolu ($300), atubele tau hamutuk susesu ne’ebé foin lalais Negosiadór Prinsipál, Kay Rala Xanana Gusmão, alkansa hafoin submisaun proposta OJE tinan 2019 nian, kona-ba akizisaun 26,56% husi partisipasaun Shell Austrália nian iha konsórsiu ne’e, ne’ebé sei fó ba Timor-Leste maioria ida 56,56% kona-ba destinu sira konsórsiu ida-ne’e nian.

“Tuir prátika internasionál hirak ne’ebé di’ak liu kona-ba regra sira kontabilidade nian, akizisaun hirak ne’e la konsidera hanesan despeza públika ida, maibé investimentu ida, ne’ebé permite ita atu hetan lukru másimu iha esplorasaun ba ita-nia rekursu naturál, ho indústria barak liután, empregu ne’ebé barak liután no ho diversifikasaun boot liután ba fonte reseita sira-nian”.

Akizisaun ne’e loke dalan mós atu mobiliza esforsu sira iha kumprimentu ba nia objetivu boot nasionál nian atu harii kompleksu industriál petrolíferu modernu ida iha Tasi Mane, ho ligasaun ba kadoras iha tasi-okos ne’ebé sei transporta produtu oioin husi gás no mina-rai, ba Beasu.

“Polu dezenvolvimentu foun ida ne’ebé apoia husi infraestrutura oin-oin ne’ebé hala’o tiha ona ka ne’ebé hala’o hela iha ámbitu Projetu Tasi Mane nian, ne’ebé inklui sentrál elétrika Betanu nian, Aeroportu Internasionál Suai ka auto estrada ne’ebé sei liga Munisípiu Kovalima ho Munisípiu Vikeke”.

Governu laiha dúvida katak ida ne’e sai hanesan dalan ne’ebé maka seguru liu ba defeza interese soberanu sira nasaun nian no atu harii futuru ne’ebé hakarak.

Iha preparasaun OJE 2019, estimativa kona-ba rikeza mina-rai nian maka biliaun $ 17.633,6 no hein katak iha finál tinan 2019, saldu ne’ebé iha maka biliaun $ 15.911,6 hafoin dedusaun husi levantamentu $ 1.541,4 ne’ebé Governu propoin.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!