iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

PN Aprova Testu Substitutivu Projetu Lei Anti-Korrupsaun Iha Jeneralidade Ho Unanimidade

PN Aprova Testu Substitutivu Projetu Lei Anti-Korrupsaun Iha Jeneralidade Ho Unanimidade

Atividade Parlamentu Nasionál. Dokumentasaun TATOLI

DILI, (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN) iha plenária segunda ne’e halo ona diskusaun no votasaun iha jeneralidade ba testu substitutivu projetu lei númeru 1/V(1a) Anti-Korrupsaun ho votu maioria a favór 47, kontra 0 no abstensaun 0.

Projetu lei ho artigu hamutuk 29 ne’e, aprezenta husi deputadu Bankada Opozisaun FRETILIN no PD nain 10 mak Joaquim dos Santos, Franscisco Miranda Branco, Aniceto Guterres, Adriano do Nascimento, Antoninho Bianco, David Mandati, Maria Angélica Rangel, Fabião de Oliveira, Lídia Norberta no Nélia Menezes.

Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Guterres, hanesan autór ba projetu lei ne’e argumenta, mesmu Timor-Leste halo ona esforsu oin-oin estabelesse kuadru legál atu prevene no kombate korrupsaun hanesan kódigu penál no rejime jurídiku brankeamentu kapitál, konvensaun internasionál kombate korrupsaun, estabelesse Komisaun Anti-Korrupsaun no instituisaun Estadu hanesan Tribunál halo ona prosesu barak maibé índise persepsaun korrupsaun iha rai laran sei aas tebes.

“Ami mai aprezenta projetu lei Anti-Korrupsaun atu hetan aprovasaun husi parlamentu nu’udar orgaun lejisladór, nune’e serve hanesan instrumentu legál ho medida esepsionál hodi kompleta kuadru legál ezistente kona-ba prevensaun no kombate korrupsaun iha ita nia rai”, afirma.

Nia esplika projetu ne’e fahe ba parte tolu hanesan dispozisaun penál husi artigu 1 to’o 10, dispozisaun prosesuál penál artigu 11 to’o 25, no partisipasaun Públiku artigu 26 to’o 29.

Hafoin rona testu substitutivu ne’e, deputadu proponente sira retira projetu lei anti-korrupsaun no konsidera testu ne’e ho razaun enkorpora hotu ona.

“Iha termu substánsia enkorpora hotu iha testu substitutivu ne’e, tanba ne’e laiha nesesidade atu kaer projetu inisiál, nune’e ami retira”, tenik deputadu Aniceto Guterres.

Nune’e, diskusaun tama ba faze jeneralidade kona-ba testu substitutivu.

Prezidente Komisaun A ne’ebé trata asuntu Konstituisaun no Justisa, Carmelita Caetano Moniz, katak hafoin meza PN baixa ba komisaun A, kontinua halo análiza no audiénsia públika hodi halibur opiniaun barak husi entidade kompetente sira, nune’e deputadu husi bankada hitu ne’ebé kompostu husi deputadu nain 11 konkorda atu halo testu substitutivu.

“Testu ne’e ho objektivu hadi’a no kompleta liután projetu lei ne’ebé mak mai husi proponente sira orijen, ne’ebé husi artigu 29, ami hamosu testu substitutivu ida, asina husi ami hotu reprezenta husi deputadu Komisaun A tomak no sai 47 artigu”, hatutan.

Nia hatutan tan: “Ita nia kódigu penál ko’alia ona kona-ba krime korrupsaun, ita mós iha lei brankeamentu kapitál, maibé haree husi lei sira ne’ebé vigora iha ita nia rai, presiza kompleta buat balun ne’ebé seidauk akresenta iha lei hirak ne’e”.

Deputada husi Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, konsidera testu ne’e barak liu introdús medidas represaun maibé seidauk introdús medidas prevensaun.

“Importante atu introdús medidas prevensaun, tanba ita hanoin kombate korrupsaun, prevensaun importante tebes. Ita iha ona instrumentu legál ezistente nomós instituisaun sira, maibé kona-ba asuntu prevensaun iha Komisaun Anti-Korrupsaun nia papél ida mós atu halo konsensializasaun liuhosi edukasaun”, tenik.

Nia akresenta: “importante atu governante ida bainhira simu knaar presiza halo deklarasaun bens, nune’e ita bele kontrola no akompaña husi inisiu to’o fin mandatu, keta halo nia iha enrikesimentu ilísitu tuir dalan ne’ebé la ilísitu, prosesu ne’e maneira atu halo prevensaun ba korrupsaun”.

Hafoin halo diskusaun no votasaun iha jeneralidade, maioria deputadu iha plenária deside atu halo debate espesialidade iha komisaun atu bele konvida péritu sira hodi bele husu no hatan, enkuantu banhira diskusaun ne’e iha plenária diskusaun entre deputadu proponente no deputadu autór sira de’it.

Nune’e iha kuarta semana oin, Komisaun A komesa halo diskusaun ba espesialidade no bainhira hetan aprovasaun iha komisaun, sei halo diskusaun no votasaun finál globál iha plenária.

Entretantu iha loron 9 jullu 2018, deputadu nain 10 husi bankada opozisaun FRETILIN no PD aprezenta ba meza projetu lei Anti-Korrupsaun no anúnsiu iha plenáriu iha 10 jullu 2018 no iha loron no kedan baixa ba komisaun A para hetan relatóriu pareser.

Iha loron 20 fevereiru 2019, komisaun A hahú konvida entidade kompetente sira hanesan ministériu públiku, Banku Sentrál, Ministériu Justisa, Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), Provedoria Direitu Ema-Nian no Justisa (PDHJ-sigla portugés), Majistratura Judisiária, Dekanu Fakuldade Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade Dili (UNDIL) no sosiedade sivíl hanesan LABEH, JSMP, CEPAD, Luta Hamutuk, La’o Hamutuk no Fundasaun Mahein, atu halo audiénsia públika.

Antes ne’e iha loron 1 juñu 2011, komisaun simu admisaun esbosu lei anti korrupsaun hodi rona ideia no rekomendasaun husi parte kompotente sira husi instituisaun Estadu no sosiedade sivíl sira, maske nune’e lei ne’e la konsege hetan aprovasaun no iha revizaun signifikante.

Lei ne’e rasik la konsege halo diskusaun no kaduka, tanba situasaun impase momentu ne’ebá.

Jornalista: Julia Chatarina

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!