DILI,(TATOLI)–Rekursu umanus sai hanesan sasukat ida forte tebes hodi hatuur nasaun ida nia dezenvolvimentu. Intermus, Timor-Leste, ohin loron, dezenvolvimentu no kapasitasaun rekursu umanus sai hanesan fatór importante atu eleva di’ak liu tan dezenvolvimentu nasionál no kontribui ba kreximentu ekonómiku.
Sai ona segredu públiku, Timor oan barak mak oras ne’e hasai kursu boot to’o nivel doutoradu iha area oi-oin no husi vária universidade sira iha mundu.
Ezemplu ki’ik husi Timoroan sira atus ba atus ne’ebé konsege dedika nia tempu tomak para hasai kursu natoon nudár bukae kmanek ba sira nia futuru, ida mak Rumualdo Lopes da Cruz.
Tokodede-oan ne’e, mezmu enfrenta dezafiu oi-oin no hakur liu obstákulu oi-oin, konsege termina nia estudu nivel mestradu nian iha area kímika iha Institutu Superiór Tékniku Lizboa, Universidade Lizboa (UL), Portugal.
“Haka’as aan serbisu saida de’it la moe no aprende, ho domin no simplisidade, ho hanoin no dalan pozitivu, la hakiduk ba dezafiu, ita-nia futuru sei nabilan iha loron aban. Deziste ne’e maiór frakasu iha moris. Tan ne’e, labele deziste hasoru dezafiu moris.”
Ne’e mak sitasaun murak balun ne’ebé sai hanesan baze fundamentu ba lalauk estudu Romualdo Lopes da Cruz, nian ne’ebé haktuir iha dada lia ho Ajénsia TATOLI iha nia knar fatin, ohin, iha Kampus Liseu, Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).
Oan mane da-ualu husi maun-alin na’in 14, nudár eransa husi fuan domin Sebastião Lopes da Cruz (Karpinteiru) no Filomena da Conceição dos Santos (Doméstika) ne’e, tinan barak hakur tempu ki’ik nian iha de’it Aldeia Lebu-ana, Suku Lukulai, Postu Administrativu Liquiça, Munisipiu Liquiça.
Jerasaun foun ne’ebé hahu loke futar matan hateke mundu nia roman iha loron 12 fulan Maiu tinan 1986 ne’e desde otas ki’ik iha vontade boot atu buka hatene no aprende. Tanba ne’e, nia sempre ajuda nia papa Sebatião Lopez iha vida karpintaria.
Otas foun husi munisipiu ne’ebé famozu lian materna “Ho Iso Lara Iso” (Neon Ida Laran Ida) nia moris husi idade ki’ik to’o joven liu husi sasidi lubun ua’in. buat ne’ebé sai hanesan lisaun boot ba nia atu hamriik hateke ba oin no la’o ba oin, mak bainhira nia sei eskola la iha lapis no kadernu. Tanba ne’e, nia tenke husu ajuda fali ba nia kolega eskola balun hodi fó empresta ba nia kadernu mezmu kadernu ne’e atu at daudaun ona.
Romel, naran koñesidu no estimadu iha família laran ne’e, lia tun dehan, kuandu sei iha Eskola Baziku (SD-siglaIndonézia), kadernu laiha, entaun tenke ajuda hakerek kolega balun nia matéria ne’ebé mak atrazu hodi hetan netik kadernu foun ruma.
Iha situasaun sira difisil nia laran, Romel sempre hamulak iha nia orasaun para bele loke dalan ba nia atu hakur liu dezafiu sira ne’e. Mézmu nune’e, Romel konsiente katak, se la deziste mak sei iha oportunidade, deziste ne’e maiór frakasu ida.
Tuir nia, maske ki’ik maibé tempu la’o daudaun ba oin, idade komesa aumenta, nivel estudu mós aumenta. Dezafiu mós aumenta, nune’e mós ho responsabilidade. Tanba ne’e, fiar aan ho liman-badaen ne’ebé mak iha nu’udar karpinteiru infantíl, esforsu maka’as liután hodi luta hasoru “laloran moris” ne’ebé mak troka malu beibeik, tuir ritmu oras no tempu nian.
“Kuandu iha ona ensinu sekundáriu (SLTA-siglaIndonézia), ha’u alende estudante, sai hanesan mós karpinteiru, aumenta rendimentu no hahú hakmaan serbisu papa nian, maibé sempre estudu mak sai prioridade”, hateten Romualdo Lopes, ne’ebé hahí no hala’o moris ho prinsípiu moris: “La susesu sein sakrifísiu.”
Foinsa’e ho idade 33 ne’e hateten, alende bazeia ba lema no prinsípiu moris ne’ebé mak iha, nia hili mós figura lider timoroan ne’ebé mak saudozu ona, hanesan Dom Martinho da Costa Lopes, nu’udar lalenok moris nian ida hodi banati tuir no sai inspiradór tanba rona istória Dom Martinho nian bainhira sei ki’ik.
Dala ida tan, bazeia ba esperiénsia no realidade moris ne’ebé mak família iha no nia hasoru, Romel deklara, la konsidera nu’udar dezafiu maibé nu’udar lisaun moris ne’ebé enkoraja nia atu hakat liután ba oin maske “monu no hadeer” iha dalan klaran, iha jornada moris nian. Mehi atu muda situasaun moris família no pesoál lakohi hela de’it ho mehi maibé hakarak transforma família no vida pesoál liuhusi dalan edukasaun nian.
Mehi ne’ebé nia atinje mak bele muda família nia realidade no kondisaun moris basá nunka imajina atu hetan títulu mestradu kímika, iha ensinu superiór, ohin loron nakfila sai realidade ida, iha Institutu Superiór Tékniku Lizboa, Universidade Lizboa (UL), Portugal.
Maske nune’e, molok to’o iha ne’e, Romualdo Lopes da Cruz haktuir katak nia hahú estudu iha ensinu Pré-primáriu iha Jardín infánsia (TK-sigla Indonézia) Mutiara Liquiça Vila iha tinan 1993-1994. Depois, ensinu báziku iha Liquiça Vila iha tinan 1994 no tanba situasaun polítika Timor nian iha faze Konsulta Popular iha tinan 1999 halo nia adianta uitoan nia estudu hodi remata iha tinan 2001 no kontinua kedas ba iha ensinu Pré-sekundáriu Katólika São João de Brito de Liquiça iha 2001-2004.
Tanba kestaun ekonomia uma laran ne’ebé ladún apoiu entaun kontinua fali ba eskola sekundária públika Liquiça iha 2004-2007 iha área Siénsia Naturál.
Tuir nia, alende eskola, tuir mós edukasaun naun-formál hanesan, iha 2006 tuir kursu lian portugés hamutuk ho nia profesór no hetan prestasaun di’ak. Depois ramata, tuir kedas ezame admisaun ba asesu UNTL no konsege pasa iha ezame no hili kursu Ensinu Kímiku iha Fakuldade Siénsia no Edukasaun (FCE-sigla portugés), ne’ebé agora nakfila ba Fakuldade Edukasaun, Arte no Umanidade (FEAH-sigla portugés) no estudu hahú 2007.
Nia mós selesionadu husi Munisípiu Liquiça a, nu’udar alunu ne’ebé hetan prestasaun di’ak iha kursu ba programa PRLP (Projeto Reintrodução de Língua Portuguesa) no frekuenta mós kursu intensivu hahú husi 2008-2009 kona-ba Edukadór Naun-formál sira, ne’ebé oferese husi Embaixada Portugal, lokalizadu iha Dili.
“Kursu refere ajuda tebes tanba hetan subsídiu por mês (US$ 75.00) no ha’u uza hodi selu fali propina UNTL to’o remata ha’u-nia kursu. Portantu, ho poténsia ne’ebé ha’u iha hakmaan ona inan-aman nia terus tanba ha’u sempre iha problema ekonomia uma laran”, tenik Romualdo Lopes da Cruz.
Kursu ne’ebé oferese husi Embaixada Portugal, nia konsege ramata no hahú serbisu iha Embaixada Portugal nu’udar Dinamizadór Atividade ho lian Portugés durante tinan ida no hetan saláriu kada fulan ho valór US$ 200.00. Ho osan remunerasaun ne’e, ajuda fali alin sira balun ba eskola, maske la dura tempu naruk.
“Tanba kestaun tempu ne’ebé apertadu, tan ne’e ha’u deside hapara serbisu no kontinua fokus loos ba ha’u-nia kursu iha ensinu superiór no iha 2001 nu’udar profesór voluntáriu iha Eskola Sekundária Públika Liquiça. Iha Novembru 2012, konsege ramata ha’u-nia kursu ho nota finál ne’ebé di’ak no hetan mós fiar hosi dosente sira hodi hanorin hanesan dosente tempu parsiál (partime) iha fakuldade”, dehan Romualdo Lopes da Cruz.
Hafoin graduasaun, Romualdo, konkorre kedas ba bolsa ne’ebé oferese husi Uniaun Europeia ho naran Erasmus Mundos no nia selesionadu hodi kontinua kedas ba mestradu iha IST, (UL) hahú husi Setembru 2013 to´o Setembru 2015 no hili espesializasaun Mestradu Kímika.
“Hasoru dezafiu barak tebes. Maske nune’e, konsege remata duni ha’u-nia kursu. Após ida ne’e, ha’u fila fali mai Timor iha outubru 2015; difisil tebes atu hetan empregu mezmu ho grau mestradu. Entaun, ha’u hanorin iha UNITAL (Universidade Oriental Timor Lorosa’e) no DIT (Dili Institute of Technology) iha 2016-2017. Iha Fevereiru 2017 to’o agora daudaun ho profisaun nu’udar dosente konvidadu nasionál iha Fakuldade Siénsia Ezata-UNTL”, hateten profesór universitáriu ne’e.
Romualdo konsidera esperiénsia, dezafiu no problema sira hola parte ona iha jornada moris no sai lisaun moris ida nian hodi aprende no kontinua hala’o no komprometidu hakat ba oin ho esperansa.
Nia rekomenda ba foin-sa’e eh joven sira, feto eh mane katak, “ita-nia profisaun mak revela ita-nia identidade no karakter, nune’e ita tenke hatene define prioridade ba ita-nia aan rasik hodi realiza mehi ida; hetan susesu.”
Ba foinsa’e sira, karik nu’udar estudante tenke hatene prioridade, mak estuda la’ós buat seluseluk tan. Kondisaun moris, daudaun ne’e ho meius teknolojia ne’ebé evolui lais tebes fasilita loos prosesu aprendizajen tanba ne’e aproveita didi’ak oportunidade ho di’ak no loos. Atu bele sai ema ne’ebé bele serbí ba família no nasaun.
Jornalista: Rafy Belo
Editór: Francisco Simões