DILI, 03 dezembru 2019 (TATOLI)-Diretór Nasionál Saúde Públika, Pedro Canísio hateten, dadus akumulativu ba kazu HIV/SIDA, hahú husi tinan-2003 to´o setembru tinan-2019 hamutuk 1039.
Iha tinan-2019 janeiru to´o setembru ita iha 166 kazu HIV/SIDA kompara ho tinan kotuk janeiru to´o dezembru 2018 ita iha 148 kazu.
Husi dadus kumulativu hahú husi tinan-2003 to´o 2019 ne’e 1039. Iha ona 131 mak mate no sofre ba moras HIV ida ne’e.
“Husi fali 1039 ne’e iha de’it 465 mak hetan tratamentu HIV/SIDA no seluk ne’e ita la hetan tratamentu,” informa Diretór Pedro Canisio ba media sira iha edifisiu CNCS-TL (Komisaun Nasionál Kombate HIV/SIDA), Luromata, ohin.
Tuir nia, tinan-tinan Ministériu Saúde (MS) fó sai dadus kumulativu, dadus ne’ebé loos ba públiku kona-ba moras HIV/SIDA ne’e maibé dalabarak fó sai dadus ida ne’e, hanoin balun ne’ebé diferente ba númeru ida ne’e.
Maibé ita serbisu maka’as liután, ita sei halo deteksaun barak ba kazu ba númeru sira ne’e, bainhira ita detekta, iha ba númeru sira ne’ebé aas maibé ne’e dalan di’ak ba para oinsá ita halo tratamentu ba sira, depois ita bele hakotu nia trasmisaun hodi labele hada’et ema seluk ida ne’e tanba vizaun MS oinsá atu hapara trasmisaun, hakotu HIV/SIDA iha ita-nia nasaun.
“Moras HIV/SIDA ida ne’e moras kle´ur ne’ebé eziste iha nasaun ida ne’e no moras ne’e ita foin detekta iha tempu Indonézia no ita halo tratamentu ba iha kazu maibé ita la relata tanba ita la iha dadus kompletu”.
Diretór Pedro Canisio dehan, MS foin mak tama atu rejistu no publiksaun sai ne’e iha tinan-2003 no kazu ne’e hahú mosu mai no ita hatene katak trasmisaun HIV/SIDA ne’e barak mak husi relasaun seksuál, husi daun tatoo no mós liuhusi inan ba oan ida ne’e mak dadus ba prosesu trasmisaun maibé númeru barak ne’ebé ita detekta ne’e husi relasaun seksuál nian.
Moras ne’ebé mak afeta ne’e ba idade reprodutivu hahú husi tinan-14 to´o 45 sira ne’e mak ita konsidera númeru ne’ebé mak aas kompara ho númeru sira seluk hanesan ba labarik minoridade dalaruma trasmisaun husi inan ba oan ne’e mak kazu balun de’it no porsentu ladun boot maibé boot liu mak ema ne’ebé idade produtivu.
Ministériu saúde mós tenki iha atensaun katak oinsá halo sensibisazaun fahe informasaun ba parte hothotu tanba ema hotuhotu ne’e iha risku.
“Uluk ami-nia alvu uluk ne’e ba de’it ba inan feton sira ne’ebé mak halo relasaun seksuál no mós ba sira ne’ebé mak hanesan FFDTL, Polísia, taxista, no mós iha área fronteira mak ita bele halo alvu maibé agora alvu ne’e ba timoroan hotu”.
“Ida ne’e mak Ministériu saúde ninia atensaun tanba ita haree ba númeru ne’ebé mak aas liu hodi deteksaun sedu para ita prevene ninia trasmisaun ne’e ho di’ak liután,” nia reforsa.
Aleinde, tuir Diretór Pedro Canisio, MS nia papel mak haforsa sensibilisazaun informasaun no mós kuandu pozitivu ita husu para halo tratamentu hodi labele halo trasmisaun fali ba sira-nia parseiru ka ema seluk.
Notísia relevante:CNCS-TL Komemora Loron Mundiál HIV/SIDA Ba Dala 16
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Rafy Belo