iklan

EKONOMIA, HEADLINE

SEA-Mercy Corps Asina Akordu Implementasaun Polítika Zero Plástiku iha TL

SEA-Mercy Corps Asina Akordu Implementasaun Polítika Zero Plástiku iha TL

Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho no Mercy Corps asina memoradu entendimentu kombate plástiku no hasa’e rezeliénsia ba risku husi alterasaun klimátika no dezastre naturál iha gabinete Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Kinta (13/02/2020). Imajen/Tatoli Egas Cristovão.

DILI, 13 fevereiru 2020 (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA) ho Mercy Corps asina nota entendimentu (MoU, sigla Inglés) ba implementasaun polítika zero plástiku liuhusi kombate plástiku no hasa’e reziliénsia ba risku husi alterasaun klimátika no dezastre naturál.

SEA Demétrio do Amaral de Carvalho dehan kooperasaun ne’e atu mellora ambiente saudavel iha Timor-Leste presiza kooperasaun hodi tau hamutuk forsa atu kombate problema ambiente iha país.

Iha biban asina nota ne’e, eis Deputadu Bankada PLP lori Governu Timor-Leste (TL) nian naran agradese ba Mercy Corps hamutuk ho Korea International Cooperation (KOICA), Uniaun Europeia, Ajénsia Estadu Unidu ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) ne’ebé fó kontribuisaun hamutuk ho empreza sira hanesan Heineken no Caltech ne’ebé hakarak realiza programa kombate plástiku sira iha futuru.

Hodi dehan konteúdu husi MoU ne’e, kooperasaun entre parte SEA no Mercy Corps ne’ebé iha oportunidade kapitaliza fundu sira husi ajénsia sira ne’e, ne’ebé signifikadu tebes atu kombate problema plástiku iha rai-laran.

“MoU nian konsentrasaun boot ne’e ba kombate plástiku hanesan plástiku uzu úniku, maibé mós ákua botir ne’e sai problema boot, ne’ebé ita presiza esforsu no rekursu para bele kombate problema plástiku iha Timor-Leste”, Demétrio do Amaral de Carvalho dehan hafoin asina memorandu ho Mercy Corps iha edifísiu SEA, Mandarin, ohin

Hodi hatete akordu ne’e dezeju kooperasaun ida ne’e bele reforsa serbisu sira hodi mellora ambiente espesialmente halo intervensaun efikásia, efetivu hodi kombate asuntu plástiku.

Diretora ba Programa Mercy Corps, Margaret Mc Laughlin, dehan asinatura ne’e reprezenta kolaborasaun importánsia Mercy Corps ho SEA.

“Ami kontente tebes atu kolabora ho Sekretáriu Estadu Ambiente ba iha área ne’e ho objetivu hanesan hodi tau hamutuk ami-nia paixaun ba ambiente no Timor-Leste hodi suporta hodi atinje objetivu ne’ebé relasiona ho mudansa klimátika nian”, adianta.

Nia dehan iha tinan hirak tuirmai, sei kolabora besik liután ho SEA hodi tau hamutuk esforsu atu realiza Timor-Leste nia vizaun ba adaptasaun no mitigasaun mudansa klimátika.

Xave dalan ba ida ne’e, Mercy Corps hakarak bolu kolaborasaun husi Governu, sosiedade sivíl, sosiedade no setór privadu inklui parseiru internasionál tenke tau hamutuk esforsu hodi suporta SEA atu asesu ba fundu internasionál ba programa mudansa klimátika no redusaun risku ba dezastre.

Liuhusi nota entendimentu ne’e, hanesan inísiu ida ba kooperasaun ne’ebé sei nakfunan entre SEA no Mercy Corps tanba fiar sei atinje impaktu pozitivu ba Timor-Leste nia ema hotu.

Jornalista : Florencio Miranda Ximenes

Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!