iklan

EDUKASAUN, DILI

CNC lansa livru biografia no istória moris Francisco Xavier do Amaral

CNC lansa livru biografia no istória moris Francisco Xavier do Amaral

Livru biografia no istoria moris Saudozu Francisco Xavier do Amaral.Imajen/Tome Amado.

DILI, 30 novembru 2020 (TATOLI)—Sentru Nasionál Chega (CNC-sigla portugés), ohin lansa livru ona kona-ba biografia no istória moris saudozu Francisco Xavier do Amaral, ne’ebé hakerek husi eskritór Aniceto Guro Berteni Neves, ho hetan apoiu husi CNC ho pajina purvolta 500.

Livru ne’e hakerek kona-ba rekoñesimentu Estadu Timor-Leste ba Saudozu Francisco Xavier do Amaral, hanesan Prezidente Partidu Asosiasaun Democratico Timorense/ Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN), proklamadór Independensia unilaterál no Prezidente RDTL dahuluk.

Nia dehan livru ne’ebé nia hakerek, la’ós fó de’it importansia ba Saudozu Francisco Xavier do Amaral, maibé ida ne’e faze inisiu tanba ne’e sei fó mós importansia ba lidér sira seluk.

“Importante ita hahú hakerek lider ida ninia istória moris la’ós atu koñese sira ne’e, la’ós de’it atu rekolla sira-nia memoria para atu sai hanesan memoria hodi enkuadra iha narativu istória nasionál nian, maibe importante liu maka ita hakerek istória ida ne’e atu sai materia formasaun ida ba lideransa joven sira ne’ebé foin mai no mós formasaun ba umanidade istoria no rekonsiliasaun iha Timor-Leste,” dehan nia iha ninia diskursu durante serimonia lansamentu livru ne’e iha CNC, eis komarka Balide Dili, segunda ne’e.

Memoria lubuk ida maka eskritór ne’e rekolla husi lideransa 75 sira ne’ebé fó rekoñesimentu ba Saudozu, hahú husi Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten Francisco Xavier do Amaral nu’udar simbolu unidade povu Timor-Leste ninia aspirasaun ba independensia nasionál.

Nu’udar lider nasionalista kuriozu ida ne’ebé fiar iha demokrasia, ema di’ak no brani, matadalan ba kauza liberdade husi okupasaun Indonézia no sai lidér úniku katak laiha seluk tan mak hanesan ho nia durante tinan barak kona-ba ninia kapasidade humilde no sofrementu, nu’udar oradór famozu hamutuk ho Saudozu Nicolao Lobato hodi kompleta malu.

Mari Alkatiri, dehan Francisco Xavier do Amaral ema ida ke koñese di’ak povu rai ida ne’e servisu hamutuk ho povu, nia make ma ida tane aas kultura Timor nian no lori dignidade nasaun nian sai dinámiku, nia polítiku duni no la involve aan iha vida militár, nia komprende di’ak oinsá atu mobiliza povu ba independensia, nia mak primeiru prezidente ASDT/FRETILIN no ema ida deklara proklamasaun unilaterál independensia TL nian iha tinan 1975.

Abilio Araújo nia opiniaun kona-ba Francisco Xavier do Amaral maka “nia ema vizionáriu ne’ebé hateke do’ok ho vizaun bo’ot no komprende nia mak hatene halo uluk estratejia oinsá atu prepara kuadru polítika sira hodi loke formasaun ba Timoroan sira iha ninia uma rasik, nia hanoin ona futuru rai ida ne’e nian,”.

Nune’e mós lider karismátiku Kayrala Xanana Gusmão hare katak Saudozu Francisco Xavier do Amaral, ema hotu-hotu nia aman, proklamadór no primeiru Prezidente Repúblika Demokrátiku  Timor-Leste.

No Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, José Luis Guterres (LUGU) rasik deklara katak  Francisco Xavier do Amara,l mak ema ida iha pensamentu klaru ba ukun rasik-an ho dignidade kultura povu maubere nian, maibe husi etnis mambae no sai lider natural komprende kultura, moderadu no hatene buka solusaun ba problema sira.

Entretantu, eskritór ne’e dehan atu kompleta biografia saudozu nian maka durante ne’e nia rekolla tan dadus balun husi família saudozu nian durante nia sei labarik, joven ho ninia estudu sira.

Aniceto dehan durante hakerek livru ne’e hetan mós apoiu husi Diretór CNC, Hugo Maria Fernandes, eis Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Costáncio Pinto, António Aitahan Matak, no lider nasionál seluk tan.

Faze dahuluk, livru ne’e prodúz ona hamutuk 300, no tuir alvu sei imprime to’o rihun ida.

Jornalista : Tomé Amado

Editór :Agapito dos Santos

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!