Hosi:
Renato da Costa
“Empreza Públika nu’udar korporasaun ne’ebé tenke maneiza ho didiak ba intereses nasaun nian no la’ós sai fatin hodi fahe poder.
Sira ne’ebé hetan ona konfiansa por-kauza kapasidade tenke dezempeña Empreza Públika hodi bele hetan rendimentu no bele fó benefísiu ba públiku no mos Nasaun ne’e, labele politiza EP sai feramenta polítika ou simplesmente sai fali fatin resiprosidade (politika balas budi)”.
La kleur tan RTTL.EP sei halo programa pilotu kona-ba aplikasaun sistema dijitalizasaun ne’ebé sei realiza iha Loes. Ho aparellu modernu ne’e (The Dijitál Age), obriga ona entidade hotu hodi kontribui hanoin balun hodi mellora sistema ne’e iha futuru. Tanba espasu kobertura ba aplikasaun ne’e, públiku mak sei sai nain hodi akompaña evolusaun teknolojia ne’e.
Bainhira ita akompaña evolusaun kona-ba mudansa iha RTTL, aplikasaun uza metodu analog, RTTL foin mak atinje pursentu 48 kobertura, oinsá mak ita bele asegura aplikasaun dijitál ne’e bele kobre teritóriu tomak?
Pursentu 48 ne’e bazeia ba peskiza ne’ebé halo iha maiu 2010 husi INSIGHT (Ajénsia Peskiza Independente) ne’ebé hetan tulun husi UNMIT bainhira halo peskiza daruak kona-ba Komunikasaun no Mídia iha Timor-Leste hodi atualiza dadus husi peskiza dahuluk ne’ebé halo husi Fundasaun Hirondelle iha 2006. Iha peskiza daruak ne’e, INSIGHT hakbesik ema besik 2.500 husi munisípiu 12 inklui RAEOA no mos grupu diskusaun iha munisípiu hitu. Peskiza ne’e reprezenta husi sidadaun ho idade 15 ba leten, aprezenta dadus katak desde 2006 to 2010 asesu televizaun kobre 48%. Dadus hirak ne’e públika iha juñu 2011 husi United Nations Integrated Mission in Timor Leste (UNMIT).
Depois liu ona tinan 10, serake dadus ne’e sei mantein ou iha ona mudansa bainhira ita ko’alia kona-ba aplikasaun sistema dijitál?
Tanba adisaun ba sistema dijitál sei hamosu mos fatór internal seluk hanesan kondisaun ekipa no mos kapasidade koñesementu, tanba aparelu dijitál ne’e inklui oinsá atu espanda programa ne’e rasik. Uniku solusaun hodi revela ba situasuan ne’e mak, RTTL tenke barani hodi dezafia ou kolabora ho ministériu ou ajénsia relevante hodi uza EP sai kanál produtivu hodi eduka ninia sidadaun. Por-ezemplu, substánsia edukasaun kolabora ho ministériu edukasaun no kultura. Programa juventude koopera ho instituisaun juventude. Programa feto kolabora ho instituisaun igualdade jeneru, agrikultura koopera ho instituisaun agrikultura no sira seluk tan. Nune’e mos programa desportu bele kolabora ho ajénsia desportu sira ne’ebé eziste iha Timor-Leste.
Espesifika iha prosesu hirak ne’e, RTTL mos presiza fornese ezemplu iha prosesu konstrusaun karáter nasionál. Ho razaun ne’e, RTTL bele hahú ou projeta ona substánsia informasaun hanesan:
- Promosaun kona-ba diversidade kulturál ho sabedoria lokál. Tanba kultura no sabedoria lokál ihavalór no norma kona-ba identidade nasionál. Senáriu husi publikasaun hodi promove eventu kulturál nu’udar parte integrada kona-ba promosaun setór turizmu Timor-Leste nian ba mundu bainhira aparellu dijitál ne’e realiza duni.
- Aprezenta programa kona-ba realidade moris ne’ebé obedese ba lei no regra iha maneira vida lor-loron nian. Ho ninia lójika ema ne’ebé mak moris tuir regra sei segura no hakmatek, enkuantu sira ne’ebé moris la tuir regra sei hetan risku iha moris lor loron. Bainhira publikasaun ho karater pás no hakmatek sei motiva ema rai seluk hodi vizita Timor-Leste, tanba buat ne’ebé sira akompaña iha kanál ne’e sei inspira ema rai liur hodi vizita Timor.
- Realidade moris infantil nu’udar topiku importante no interessante tebes hodi bele hetan prioridade aprezentasaun ba públiku. Refere ba teoria aprendizajen sosiál hateten katak labarik no adolezente nu’udar idade ne’ebé gosta imita komportamentu no personajen kada figura públiku ou lider sira.
- Aprezenta informasaun tenke bazeia ba realidades sosiál ne’ebé bele konstrui sosiedade ida ne’ebé prospera. Nune’e mos karik iha publikasaun negativa balun tenke akompaña ho solusaun. Hodi nune’e ita la husik públiku moris iha rumoris nia laran. Publikasaun ho karater hanesan ne’e sei atrai públiku ninia konfiansa ba kualker ukun iha prosesu harii Timor-Leste.
- Bainhira halo entrevista ou palestra, evita ona hamosu pesoál antogonis ne’ebé favoritu liu ba interese ema balun ou grupu nian, maibé hamosu pessoál ne’ebé neutra hanesan espesialista ou profisionál ne’ebé sai ou atores diretamente envolvidu iha terenu. Entrevista ho lider polítiku ou organizasaun afiliada sira sempre hamosu diskontente hosi públiku ne’ebé hakarak hetan informasaun korretu. Konsidera tanba RTTL mos hetan fundu uniku husi OJE, nesesita tebes atu evita diskusaun polítika ne’ebé la hatudu imparsialidade bainhira programa hirak ne’e la’ós konsidera eventu kampaña polítika.
- Oferta programa divertimentu ne’ebé iha valór edukativu. Elementu divertimentu iha mídia públiku la’ós de’it atu projeta ambiente hakmatek no kontente maibé bele sai mos dalan hodi inspira ema seluk. Karater informasaun edutainment bele inspira ema seluk hodi banati tuir aktu hirak ne’e bainhira publikasaun aprezenta oinsá prosesu ne’e hahú no termina.
Iha parte seluk hodi bele hamosu profesionalizmu serbisu RTTL nian mak konsidera mos aspetu selesaun konsellu radio nian. Idealmente pesoál sira ne’ebé atu lidera RTTL tenke hetan ou selesiona liuhosi instituisaun independente ne’ebé supervisiona hosi públiku ho ninia maneira responsabilidade ba públiku. Ho tipu selesaun hanesan ne’e, espera bele atrai lider RTTL ne’ebé profisionál hodi rezolve problema sira iha instituisaun ne’e. Finál bele satisfaz duni espetativa públiku. Nune’e RTTL bele sai duni mídia públiku ne’ebé serbisu ho padraun PROMOVE UNIDADE NASIONÁL HODI HARII TIMOR LESTE ne’ebé seguru.
Hodi bele realiza metas ne’e, xave prinsipál hosi polítika ne’e mak governu através regulamentu ne’ebé mak iha tenke moderniza ona instituisaun ne’e hodi halo konsientizasaun kona-ba oinsá atu dezenvolve kapasidade rekursu umanu hodi utiliza meiu komunikasaun públiku nu’udar forma hodi promove karakte povu pais ne’e hodi hametin identidade nasionál.
Ikus liu, tanba RTTL nu’udar mídia Estatal ne’ebé uniku tebes iha situasuan polítika atuál, presiza hases án ona husi konteudu informasaun ne’ebé tama kategoria konflitu horizontál no vertikál. Tanba saida mak fó sai iha ekran TV bele motiva ema ou grupu hodi halo tuir aktu sira ne’e.
Hakerek nain uluk servisu iha Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál





