DILI, 12 abríl 2021 (TATOLI)—Sala Situação Centro Integrado Gestão de Crise (SS-CIGC), fó-sai rezultadu kazu pozitivu foun ne’ebé detetadu ohin, hamutuk 28, rekoperadu 29, no kazu ativu 544.
“Kazu detetatu foun iha 28, mai hosi Dili 14 no Munisípiu-sira seluk 14. Rekoperadu 29, no totál kazu ativu 544. Hosi totál kazu detetadu foun ohin, iha mane 12, feto 16. Sintomátiku na’in-neen no asintomátiku 22,” Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu COVID-19 iha Timor-Leste, Rui Maria de Araújo, hateten liu hosi komunikadu.
Noitísia relevante:COVID-19: detetadu foun 38, kazu moderadu ida
Hosi kazu pozitivu foun 14 iha Munisípiu Dili, kompleta kazu pozitivu detetadu iha Munisípiu ne’e hosi 7 marsu, loron ne’ebé hahú deteta kazu iha cluster BTN II, Terra Santa, Suku Madohi, to’o ohin, hamutuk hotu 837.
Ho baze ba informasaun ne’ebé disponível, ekipa konjunta saúde halo fali revizaun ba foku propagasaun ka cluster iha Munisípiu Dili, Suku sai nu’udár área jeográfika ne’ebé uza hanesan baze atu haree ligasaun entre kazu, no ligasaun ho espozisaun ba fonte infesaun.
Nune’e, foku propagasaun ka cluster iha Suku no fatin hirak ne’ebé iha Dili mak hanesan iha Suku Madohi, Comoro, Fatuhada, Bebonuk, Manleuana, Kampung Alor, Bairru Pité, Vila-Verde, Motael, Caicoli, Mascarenhas, Lahane Ocidental, Lahane Oriental, Santa Cruz, Becora, Kulu-Hun, Bidau Santana, Camea fatin Kuarentena, Clinika Bairro Pité, Kuartel Jerál F-FDTL, Ataúro nomós CCD. Ho nune’e, iha Munisipiu Dili hamutuk hotu iha cluster 23.
Informa mós, katak ohin iha Munisípiu Dili iha óbitu ida ho-nia istória klínika pasiente -nian mak hanesan tuir mai, Mane, idade 44, pozitivu SARS-CoV-2 iha 11 abríl ne’ebé foti amostra iha 11 abríl, iha Emerjénsia HNGV.
Matebian hela iha Comoro, Dili no Ambulánsia foti hosi uma, to’o iha emerjénsia iha tuku 18:11, hatudu kondisaun sonolentu, ran sai hosi inus, no dada iis susar.
Hosi ezame fíziku ba sinál vitál hetan tensaun arterial 140/80 mmHg, pulsasaun 115X/minutu, frekuénsia respirasaun 32X/minutu, saturasaun Oksijéniu 77%.
Ekipa emerjénsia halo primeiru sokorru, hafoin halo ezame diagnóstiku adisionál ho eletrokradiograma no raiu X hirus matan, no to’o iha diagnoze traballu Suspeitu AVC (acidente vasculo cerebral) hemorrajiku. Tamba mós pozitivu SARS-COV-2, kazu ne’e konsideradu COVID-19 kategoria grave, no ekipa konjunta saúde deside enkamiña ba izolamentu Vera Cruz.
Hafoin deteta pozitivu SARS-CoV-2, foti mós amostra hosi membru família na’in-tolu ne’ebé akompaña. Husi na’in-tolu ne’e na’in-rua pozitivu.
Metebian ninia CT (cycle threshod) iha rezultadu PCR 11 abríl, N2 gene 25.1, E gene 24.7. Ekipa evakua kedas bá izolamentu Vera Cruz, Pasiente iis kotu iha 21H21.
Ninia rezultadu test PCR post-mortem ka amostra hasai iha maizoumenus 12:00, 12 abríl no Pozitivu ho CT (Cycle Threshold) N2 Gene 18.6, E Gene 17.0.
Oras 13 hafoin iis kotu, rezultadu PCR hatudu replikasaun virus aumenta tan iha isin-mate. Faktu ida-ne’e konsistente ho koñesimentu sientífiku ne’ebé sai baze atu OMS rekomenda funerál espesiál ba kazu óbitu ho virus SARS-CoV-2 iha sira-nia isin, hodi prevene labele hada’et tutan ba ema seluk.
Informa mós katak, médiku ida ne’ebé matebian família-sira temi iha video ida ne’ebé virál ho naran dr. Joni, ohin teste PCR pozitivu, hatudu katak médiku ne’e mós kontajiadu COVID-19.
Ohin iha Bobonaro deteta tan kazu foun ida. Kazu ida-ne’e halo viajen hosi Dili. Manatuto mós deteta tan kazu pozitivu rua. Kazu pozitivu hirak ne’e halo viajen hosi Dili.
Covalima deteta tan kazu pozitivu 11. Kazu hirak ne’e halo viájen husi Dili no Munisipiu sira seluk ho RAEOA la deteta kazu foun.
Hosi horisehik mai ohin, hamutuk hotu Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste 339 PCR, ho detalla hanesan tuir mai, Vijilánsia sentinela 38, Rastreiu ba kontaktu (Contact tracing) 94, Rastreiu Aleatoriu (Random Screening) 20, Viajen sai hosi serka sanitária Munisipiu Dili 240, Viajen internasionál ida, Follow up iha quarentena lima.
Totál pedidu autorizasaun esesionál atu sai hosi serka sanitária iha Munisípiu Dili, iha 10 abríl, hamutuk hotu 278. Sekretariadu CIGC responde hotu kedan, maibé pedidu tolu la prienxe kritériu tuir Rezolusaun Governu.
Ohin iha tan kazu detetadu ho kategoria grave baixa iha izolamentu Vera Cruz. Kazu ida ne’e grave no oras ne’e uza hela ventiladór. Kazu moderadu na’in-tolu iha Vera Cruz, por enkuantu, iha kondisaun estável.
Apelu ba sira ne’ebé maski lakon uma, sasan no hela fatin, no tenki evakua ba fatin públiku sira, halo favór nafatin uza meiu hotu ne’ebé iha atu hadook-an hosi kontájiu moras COVID-19, liu-liu nafatin uza máskara, no fase liman beibeik ho bé no sabaun ka dezintetante ruma.
Husu mós ba populasaun ne’ebé provizoriamente tenki hela iha sentru evakuasaun-sira, atu kolabora ho ekipa konjunta saúde, hodi foti amostra ba análiza laboratóriu.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Cipriano Colo





