NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Eroína Merita Alves “Bi-Ki’ak” luta makaas ba emansipasaun feto

Eroína Merita Alves “Bi-Ki’ak” luta makaas ba emansipasaun feto

Saudoza no eroína Merita Alves Bi-Ki’ak. Imajen/Espesiál.

DILI, 27 maiu 2021 (TATOLI)—Buibere Merita Alves sai eroína ida iha tempu luta libertasaun nasionál no mós iha ita-nia Timor-Leste livre no independente, tanba tuba rai nafatin ba prinsípiu no valór Rezisténsia ne’ebé nia aprende iha baze apoiu. Buibere Merita Alves “Bi-Kiak” nia partisipasaun ba kauza nasional, espesialmente ba emansipasaun feto sira nian makaas tebe-tebes.

Notísia Relevante: Bankada FRETILIN husu PN presta omenajen ba saudoza Merita Alves

Buibere Merita Alves “Bi-Ki’ak” nu’udar ativista, líder no membru Assembleia Constituinte no  Deputada ba primeira Lejislatura hosi Partidu FRETILIN, hahú nia partisipasaun polítika ho idade 19, iha Baze Apoiu iha 1976.

Buibere Merita Alves moris iha Hatolia, Ermera, 15 agostu 1956. Nia oan dahuluk hosi aman Herminio Marques Alves no inan Guilhermina de Jesus Alves. Ninia maun-alin hamutuk na’in-10, nia alin feto haat no alin mane na’in-lima. Nia naran kompletu hafoin kaben mak Lourdes Maria Assunção de Jesus Marcarenhas Alves de Araújo.

Buibere “bi Ki’ak” simu edukasaun durante tempu koloniál portugés no frekuenta kursu Jerál Komersiál to’o kuartu anu iha Eskola Téknika Dr. Silva Cunha.

Saudoza no eroína Merita Alves Bi-Ki’ak. Imajen/Espesiál.

Bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha 7 dezembru 1975, populasaun barak halai ba ai-laran, foinsa’e Merita Alves ho nia família halai mós ba ai-laran no hela iha área Lacló-Manatuto nian. Iha ailaran, iha fatin-fatin, FRETILIN organiza-aan iha terrenu hodi kria Setór, Rejiaun no Zona to’o akampamentu atu reziste hasoru forsa okupasionista sira. Liuhosi organizasaun metin no ho lideransa brani no determinada ida, populasaun partisipa iha ita-nia luta libertasaun nasionál, nu’udar Baze Apoiu to’o tinan 1978.

Bainhira Comite Central Fretilin (CCF), liuhosi nia Estrutura Setór Centro Norte ho Kódigo Corsa Negra, identifika rekursu umanu ho kbiit hodi hili Merita Alves okupa kargu nu’udar responsável ba mobilizasaun no konxiensializasaun polítika ba populasaun tomak, espesialmente ba Buibere sira. Knaar espesiál dahuluk lideransa FRETILIN fó ba Buibere barani no determinadu ida-ne’e, mak Vise-Sekretária ba Organização Popular de Mulher Timor (OPMT) iha Zona Lacló, iha loron 01 agostu 1976.

Hamutuk ho Sekretária OPMT Zona no asistente rua no tezoreira ida, sira hotu hakaas-aan hodi implementa kedas objetivu, misaun, vizaun no valór OPMT nian ne’ebé garante daudaun emansipasaun feto sira-nian iha aspetu hotu-hotu. Grupu ne’e hahú kedas, iha tempu ne’ebá, luta hasoru forma hotu-hotu ne’ebé la fó dalan ba feto atu partisipa iha família no sosiedade ho direitu no oportunidade hanesan mane sira-nian. Buka sensibiliza ema hotu hasoru violénsia ba feto, barlake, obskurantizmu, analfabetizmu, poligamia, poliandria, prostituisaun no amor livre.

Iha ai-laran, iha prosesu muda mentalidade komunidade nian, Buibere Merita nia grupu promove partisipasaun feto sira-nian iha luta ba ukun rasik-aan, mobiliza feto sira iha ekipa hodi prodús ai-han liuhosi halo to’os, fai akar, halai natar, no prepara hahán ka farnel ba forsa FALINTIL iha liña de fogo.

Iha ai-laran, buibere Bi-Ki’ak mós prepara mós populasaun sira-ne’ebé hakarak atu kaben iha rejistu sivil ka liuhosi igreja iha ai-laran. Ho esforsu makaas grupu ne’e mós asegura implementa objetivu, prinsípiu no valor sira-ne’ebé konsagra iha estatutu FRETILIN nian.

Buibere ho naran revolusionária “Sibete” ka “Bi-Kiak” (tuir naran ne’ebé nia hili), nia hahú hetan konxiénsia polítika ba libertasaun nasionál no ba emansipasaun feto iha zona libertada hahú hosi Setór Centro Norte.

Nia hetan formasaun polítika durante loron 40 hosi membru Comité Central FRETILIN, iha tempu ne’ebá, hanesan Prezidente FRETILIN Nicolau dos Reis Lobato, Vicente Reis Sa’he, António Carvarino Mau-Lear no Buibere Maria do Céu Pereira Bi-Lear no nune’e hametin-aan ba beibeilk hodi kaer metin organizasaun rezisténsia iha ai-laran.

Iha tinan-1977, hafoin Konferénsia CCF iha Laline, Merita Alves asume kargu nu’udar Asistente do Comissariado, Centro Norte, hodi hala’o knaar mak supreviziona atividade komisariadu nian hodi aprezenta relatóriu ba Dirasaun Komisariadu, Adjuntu no Komisariadu Polítiku.

Lokutora Rádiu Maubere

Iha Dirasaun Komisariadu nian, Buibere “Bi-Ki’ak” ne’e sai lokutora ba Rádiu Maubere hamutuk ho Prezidente Fretilin, Nicolau Lobato, nia feen Martinha Sousa, to’o militár indonéziu kaptura nia durante operasaun serku no anikilamentu.

Bainhira Baze Apoiu nakfera (rahun), forsa militár Indonézia nian halo propaganda ba komunidade internasionál katak Rezisténsia Timorense komesa lakon daudauk ona, no Governu Indonéziu mós deklara iha konferénsia internasional sira katak funu iha Timor-Lete hotu ona no Povu Timor-Leste hakarak mak integrasaun no dezenvolvimentu.

Iha Janeiru 1978, tropa Indonéziu Batallaun 315 kaptura Merita Alves “Bi-Ki’ak” ho nia família iha Ilimano-Manatuto. Buibere Merita Alves “Bi-Ki’ak” mai Dili hela iha Audian, Santa Cruz. Lakleur de’it, intel tropa Indonéziu kaer fali Merita Alves ba dadur iha Sang Thai Hó hamutuk ho Saudoza Maria Goretty, Saudozu Venáncio Seran no kamarada Octávio Jordão de Araújo ne’ebé nu’udar mós fundadór ida ba Partidu ASDT/FRETILIN ne’ebé tropa indonéziu kaptura antes.

Domin Nafunan iha Prizaun Laran

Iha komarka Sang Thai Ho, tanba loro-loron hamutuk, tanba loro-loron hasoru malu, Buibere Merita Alves “Bi-Kiák” ho kamarada Ovtávio Jordão de Araújo nia domin hahú buran no nafunan no hahú laran monu ba malu.

Tanba domin ne’e hanesan aifunan ida moris iha prizaun laran ne’ebé nia buras sei la nahas, mak iha 29 marsu 1978, Merita Alves ho Octávio Jordão de Araújo simu sakramentu matrimóniu hosi Amolulik Alberto Ricardo nia liman iha igreja Motael, Dili, maske simu sakramentu iha tempu ne’ebé defisil tebes. Hosi domin ne’ebé nafunan iha prizaun laran ne’e, fó fuan domin, Maromak haraik oan na’in-haat (4) ba sira na’in-rua (2) mak; Octávio Almeirindo Alves Jordão de Araújo, Maria do Céu Alves de Araújo (falecida) no Ivo César Alves Jordão de Araújo no Vera Laura de Assuncao Alves de Araújo.

Iha 10 junu 1980, membru FALINTIL sira-ne’ebé fahe malu ona ba forsa kiik hahú organiza malu tanba rona delegasaun ida hosi Portugal atu vizita Timor-Leste, ho forsa-ne’ebé kiik kuaze ema 120 ho kilat 60 resin hakarak hatudu ba mundu liuhosi asaltu fatin sira-ne’ebé tropa indonéziu hela hanesan Dare, Fatunaba, Asrama 744 Becora no Camea tutun hodi hatudu ba mundu katak FRETILIN sei eziste iha Timor-Leste no Funu luta ba ukun rasik aan sei eziste no kontinua nafatin.

Notísia Relevante: Mari Alkatiri: “Saudoza Merita Alves nu’udar kombatetente vensedora iha prosesu luta”

Ho asaun hirak ne’e, militár indonéziu kaer Merita Alves ho nia kaben Otavio Jordão Araújo tanba deskonfia sira na’in-rua (2) mós envolve iha levantamentu hirak ne’e, hanesan levantamentu Marabia no seluk tan.

Hosi ne’e, Merita Alves hetan Detensaun Prizaun preventiva ka (wajib lapor) hahú tinan 1980 to’o fulan-marsu tinan 1984 iha Komando Rayon Militer (KORAMIL) Becora, Dili Timur, hamutuk ho kamarada kuadru sira-ne’ebé Forsa Indonézia kaptura.

Bainhira militar indonéziu kaptura Xanana Gusmão iha Lahane, 20 novembru 1992, Merita Alves ho nia kaben sai prizioneiru dala ida tan iha (Satuan Gabunan Intelijen (SGI) Colmera, Nanggala nia fatin, hosi 27 novembru 1992 to’o 31 Jullu 1993.

Hafoin sai hosi prizaun, Merita Alves kontinua nafatin luta iha frente klandestina nu’udar tezoureira ba kanál sekretária iha área Kuluhun, no iha tempu ne’ebé hanesan nu’udar mós responsável ba organiza OPMT. Merita Alves uza rede família, maski ki’ik maibé forte tebes no seguru liu hodi halo atividade klandestina.

Luta ne’e hahú kedas hosi nia kaben, nia alin na’in-rua São Alves no Melkias Alves no nia kuñada Helena de Araújo (Iku) ho Ines Lay (Mãe Faluk) no oan hakiak João de Araújo (Hakilar Nain ka Irian), kontribuisaun ida ne’e boot tebes. Alein de buka apoiu ba ai-laran hanesan aimoruk, aihan, roupa no simu orientasaun hosi estrutura frente armada hodi kontinua luta ba ukun rasik aan.

Iha tinan 1997-1998, Merita Alves sai figura prinsipál ida iha prosesu reorganiza FRETILIN no OPMT, tuir orientasaun hosi Comissão Diretiva FRETILIN no servisu hamutuk ho feto maluk sira seluk nudar Eis-Kuadru OPMT iha Secretariado da Comissão Directiva da FRETILIN no Secretariado do Conselho Presdensia da FRETILIN ne’ebé lidera hosi saudozo Mauhudo no Kamarada Mahunu, ikus liu hamutuk ho Grupu ne’e iha Dean Bata Besi hodi halo atividade boot ida hasae fali bandeira FRETILIN no Kanta Hino Foho Ramelau iha tinan 1998. Nia hetan fiar no reprezenta Feto-OPMT partisipa iha Konferênsia FRETILIN iha Sydney iha tinan 1998.

Bainhira Lú Olo, Ran Nakali, Soekarno no Gamoloi hala’o atividade polítika iha Díli, iha 1998, Merita Alves ho nia família mak fó protesaun, organiza enkontru klandestinu no apoiu lojístiku.

Iha tinan 1998 Buibere Merita reprezenta OPMT iha Konferensia Nasional Estraordinária FRETILIN, iha Sydney, nu’udar membru delegasaun ba hosi Timor-Leste, lidera hosi saudozu Ma’Hodu Raan Kadalak

Referendu 1999

Iha referendu 1999, Merita Alves nu’udar membru Frente Polítika Interna, partisipa ativamente iha kampaña mobiliza feto no mane hodi Povu hili opsaun rejeita autonomia ho Indonézia iha buletin votu referendu nian, atu hetan dalan ba Independénsia.

Hafoin referendu, FRETILIN movimentu nakfilak ba partidu no Buibere Merita afilia kedas hodi kontinua hala’o ninia misaun espesiál ida: liberta buibere hotu-hotu no hatuur justisa sosiál iha Timor-Leste livre no independente.

Iha 2001, nia simu kargu hosi lideransa FRETILIN nu’udar Membru Assembleia Konstituante no hosi 2002 to’o 2007, hala’o funsaun nu’udar deputada.

Saudoza Merita Alves. Imajen/Espesiál.

Iha Konferénsia Nasionál OPMT ne’ebé hala’o iha 2006, konferensista sira hili Buibere Merita Alves hanesan Sekretária-Jeral OPMT no iha Konferénsia Nasionál rua tuituir malu, re-eleita ba mandatu rua (2), tan hosi 2011 to’o nia hakotu iis iha rai doben Timor-Leste. Hosi 2001 to’o nia mate, nia kaer mós kargu nu’udar membru Comité Central FRETILIN.

Buibere Merita Alves iha konviksaun polítika aas tebes no tanba ne’e nunka sees-aan hosi dezafiu ne’ebé de’it. Nia sempre buka aprende nafatin ho maluk sira seluk hodi nune’e partisipa di’akliu iha luta ba ukun rasik aan no mós iha prosesu kontrusaun Estadu.

Merita Alves, hahú moras iha 2019 no halo tratamentu iha Hospital Moumt Elizabeth Singapura iha juñu 2019 to’o narsu 2020 no kontinua iha juñu 2020 to’o loron 05 maiu 2021 iha Hospital Prince Court Kuala Lumpur, Malaysia. Tratamento ho apoiu Governo Timor-Leste hosi Ministériu Saúde no Ministériu Veteranus.

Fila mai Timor-Leste iha loron 6 fulan-maiu tinan 2021, ba hatutan tratamentu paleativu, apoiu nafatin ho Governu, no hakotu iis hodi fila ba Nai nia Kadunan Santu iha loron 24 fulan-maiu, oras 17.45 iha nia rezidénsia-Kuluhun de Baixo. Nia husik hela nia kaben ho laran taridu tebes, veteranu luta Octávio de Araújo, ne’ebé dezde invazaun indonézia, inimigu kaptura fila-fila no durante okupasaun, pasa tempu barakliu iha prizaun no nunka moris hakmatek bainhira fila ba uma tanba inimigu sempre kontrola.

Ho laen nia apoiu tomak mak Buibere Merita haforte-aan liután ho ninia determinasaun atu luta ba emansipasaun feto hodi hatuur justiza sosiál iha rai doben Timor-Leste. Buibere ne’e husik mós oan tolu, Octávio, Ivo no Vero, bei-oan rua, maun alin sira no sira hotu sei moris ho halerik rohan-laek.

FRETILIN no OPMT lakon kuadru di’ak tebes ida. Povu Timor-Leste lakon oan murak ida.

Ita la haree ona Buibere barani no determinada nia oin no la rona nia lian maibé nia husik hela nia ain-leut ba jerasaun ohin loron no aban bairua atu hakaat tuir.

Buibere ne’e ema ida determinadu no dedika aan tomak la’ós de’it ba luta ukun rasik-aan maibé mós nu’udar figura ida-ne’ebé sempre defende no promove emansipasaun feto sira-nian. Iha ninia vida tomak nia haktuir valór no prinsípiu ne’ebé nia aprende durante tinan-tolu iha zona libertada.

Hosi kedas nia partisipasaun iha luta iha Centro Norte to’o hakotu iis, Buibere ne’e iha fé polítika katak ukun rasik-aan loloos bele hetan de’it bainhira feto kore-aan ona hosi sistema patriakal ne’ebé hanehan hela ohin-loron.

Legadu boot ida ba feto FRETILIN mak Buibere ne’e husik OPMT estruturada no organizada hosi nível nasionál to’o aldeia atu tuir nafatin mehi kore feto sira atu bele mós partisipa iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste iha aspetu hotu-hotu.

Legadu boot seluk ida, maibé ba feto hotu-hotu no ba povu tomak mak livru “Buibere Hamriik Ukun Rasik Aan”. Ho nia lideransa, determinasaun no persisténsia, OPMT kosege halibur apoiu hosi líder nasionál hotu-hotu no harii ekipa ida harii ba de’it peskiza no elaborasaun kona-ba feto nia kontribuisaun ba luta libertasaun nasionál iha frente tolu: Frente armada, frente klandestina no frente Diplomátika/Esterna.

Persisténsia, OPMT kosegue halibur apoiu hosi líder nasionál hotu-hotu no harii ekipa ida harii ba de’it peskiza no elaborasaun kona-ba feto nia kontribuisaun ba luta libertasaun nasionál iha frente tolu: Frente armada, frente klandestina no frente Diplomátika/Esterna.

Projetu ne’e konsege grava sasin sira-nia memória kona-ba luta libertasaun nasionál liu ema na’in-800 hosi munisípiu hotu ne’ebé nia arkivu sei asesível ba públiku.

Livru ne’e sei lansa iha tempu badak hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Ita hotu hein katak livru ne’e sei ajuda loke liután fuan no neon hotu-hotu nian ba mehi boot hosi Buibere Merita Alves ho naran kódigu Bi-Kiak. Nia sempre hatudu nia espíritu koletivu no livru ne’e fó hanoin katak ho luta koletiva, hosi feto no mane, mak ita manán ukun rasik aan.

Buibere Merita Alves sai eroína ida iha tempu luta libertasaun nasionál no mós iha ita-nia Timor-Leste livre no independente, tanba tuba rai nafatin ba prinsípiu no valór Rezisténsia ne’ebé nia aprende iha Baze Apoiu.

Eroína ida nunka mate. Espíritu Merita Alves nian sei leno nafatin ita hotu iha ita-nia luta ba kore aan hosi ki’ak no luta ba igualdade direitu no oportunidade hanesan ba feto no mane. Deskansa ho hakamatek iha reinu lalehan. Adeus, eroína Merita Alves Bi-Ki’ak! Hakmatek ho dame!

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!