DILI, 25 outubru 2021 (TATOLI)—Iha ámbitu loron nasionál ambiente, Eskola Katólika Santa Madalena Canossa Dili, iha segunda ne’e, lansa programa ‘Eskola Matak’, ho objetivu atu eduka estudante no inan-aman kona-ba hamenus uzu plástiku, halo resiklajen no transforma plástiku uzadu sai produtu útil ba nesesidade loron-loron.
Diretora Santa Madalena Canossa, Madre Guilhermina Marçal, konsidera program ne’e importante tebes ba eskola katólika ne’e, tanba hanesan eskola nia mehi atu eduka foin-sa’e no inan-aman kria ambiente saudável no seguru.
“Objetivu Eskola Canossa lansa programa tanba haree Timor-Leste uluk no agora la hanesan, uluk moos no furak, maibé iha tinan 2010 ambiente hahú foer ka la buras, ita haree Dili nu’udar sidade, maibé nakonu ho lixu, entaun ami halo aprosimasaun ho USAID no ohin lansa,” Madre Guilhermina Marçal hateten iha resintu eskola, Has-laran, Manleuana, segunda ne’e.
Ba inisiativa ne’e, Jerente eskola agradese ba USAID liuhosi programa ‘Turizmu ba Ema Hotu’, tanba bele serbisu hamutuk realiza Eskola Canossa nia mehi sai realidade, liu-liu fornese kantíl 5.000, pasta ba alunu no profesór sira atu redús plástiku ne’ebé sira konsume loron-loron iha eskola no uma no fornese mós poster no infográfiku atu taka iha eskola.
Antes ne’e, programa Eskola Matak halo ona lansamentu iha tinan 2016, ne’ebé hetan partisipasaun eskola hamutuk hitu hosi territóriu nasionál.
Programa ne’e ajuda ona eskola organiza seminar ida iha fulan-agostu liubá hodi kria dezeñu ba modelu Eskola Matak, ho objetivu atu reforsa Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) nia esforsu prienxe kritéria sustentabilidade Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) kona-ba edukasaun no turizmu.
Ba oin, ofisiál eskola, estudante no inan-aman sei servisu hamutuk atu enkoraja individuu redús uzu plástiku no limita emisaun suar-metan, hahú kedas hosi aula no hato’o mensajen ambientál ba komunidade ein jerál.
Asina nota entendimentu estabelese komité
Iha seremónia ne’e, Reprezentante eskola no komunidade asina deklarasaun entendementu ida, atu estabelese komité hodi organiza atividade hirak ne’ebé relevante ba konservasaun no serbisu hamutuk hodi kontinua habelar modelu Eskola Matak ba eskola seluk iha nível hotu iha rai-laran tomak.
Parte ne’ebé envolve iha programa konkorda ona regra no regulamentu ne’ebé estabelese iha eskola, atu regula membru eskola ida-idak atu toma responsabilidade soe lixu iha fatin, tau ketak lixu orgániku no naun-orgániku, bandu atu uza masa plástiku, estudante sira tenke uza hahan-fatin ou kantíl atu tau hahán no bebida konsume hanesan bee-hemu ne’ebé fornese hosi eskola.
“Atu minimiza uzu surat-tahan, estudante sira tenke hakerek iha surat-tahan oin no kotuk, no halo resiklajen ba surat-tahan, alminu, kopu-masa no plástiku uzadu sira ba produtu seluk, regra ne’e mós presiza estudante no pesoál sira halo esforsu hodi konserva bee no ahi no utiliza sasán limpeza ne’ebé seguru hodi la fó impaktu negativu ba ambiente,” Madre Guilhermina dehan.
Komunidade seidauk kompreende polítika zero plástiku
Iha biban hanesan, Diretór Misaun USAID iha Timor -Leste ba Kreximentu Ekonómiku, Harold Carey, hateten, maski Governu Timor-Leste implementa ona polítika zero plástiku, maibé kompreensaun kona-ba kestaun ambientál seidauk to’o iha setór sosiedade hotu.
Nia nota katak loja balun iha Dili laran ne’ebé fa’an hahán no bebida, la fornese ona plástiku-oan ba kompradór sira, maibé sira komesa fa’an pasta verde ne’ebé bele uza filafali, iha atividade limpeza regulár iha tasi-ibun ne’ebé organiza hosi departamentu Governu, ajénsia naun governamentál, empreza no eskola sira, maski nune’e, liu tiha loron balun, tasi-ibun sira sempre nakonu ho lixu oioin.
“Hanesan ho fatin seluk iha mundu, Timor-Leste nakonu ho lixu plástiku uzadu sira ne’ebé ema lokál konsume ou ba butuk iha tasi-ibun ne’ebé ita haree ladún furak, la saudável no fasil atu lori nasaun ba dezastre naturál ne’ebé ita iha esperiénsia tiha ona durante inundasaun iha fulan-abríl liubá,” nia fó hanoin.
Notísia relevante: SEA Apresia Supermerkadu Hitu iha Dili Promove Polítika Zero Plástiku
Konseitu Eskola Cannosa Matak inkorpora lisaun aprendijazen no prátika di’ak sira hosi Timor-Leste nia esperiénsia Eskola Matak tolu seluk ne’ebé estabelese ona iha tinan 2019, inklui Cristal, Santo Inácio Loiola, Esperança da Patria.
“Ami-nia esforsu foka liu ba área lima hanesan, séminar no hasa’e koñesimentu públiku, kuda ai-oan, jardín matak, resiklajen, tara-bandu, no lei tradisonál atu regula jestaun rekursu naturál, aleinde ne’e iha mitigasaun impaktu mudansa klimátika, ne’ebé atividade hirak ne’e importante tebes hodi nahe fundasaun metin ba estabelesimentu ekoturizmu sustentavél,” nia enkoraja.
Sekretáriu Estadu Meiu no Ambiente, Demetrio de Amaral do Carvalho, hateten, programa Eskola Matak hanesan instrumentu ne’ebé importante tebes hosi Governu ne’ebé aplika iha eskola hodi fó vantajen di’ak ba estudante no profesór sira.
“Importante tebes atu envolve foin-sa’e sira iha asaun no edukasaun ambientál. Ita presiza empodera no motiva estudante sira halo mudansa no hasa’e sensibilizasaun iha sira-nia eskola, komunidade no iha fatin hotu, tanba ita hakarak redús lixu plástiku atu oinsá eskola bele hetan matak,” nia hateten.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




