DILI, 26 outubru 2021 (TATOLI)—Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Mangalhães, hateten Governu komprometidu hasa’e númeru vasina to’o 80% hodi tama fali iha situasaun normalidade.
Notísia Relevante: Populasaun Timor-Leste simu ona vasina kompletu 46%
“Governu konsiente ho vasina mak bele lori ita fila-fali ba normalidade. Tanba ne’e, Governu kontinua komprometidu no intensifika atu atinje objetivu imunizasaun pelumenus 80% hosi ita-nia populasaun to’o tinan ida-ne’e nia rohan,” Ministru Fidelis Manuel Leite Mangalhães hateten iha ámbitu diskusaun renovasaun estadu emerjénsia ba dala-XIX, iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Hahú hosi vasina dahuluk COVID-19, hetan ona aprovasaun espetativu sira sai boot iha mundu kona-ba loron ruma sei fila-fali ba normalidade.
Timor-Leste akompaña hela kona-ba medida oioin ne’ebé tenke adota ho objetivu atu fila-fali ho lais ba moris ida, bolu molok moras pandemia COVID-19 ida-ne’e.
“Momentu ida-ne’e iha mundu tomak konkorda ona vasina mak instrumentu ida-ne’ebé efikaz liu atu kombate COVID-19. Nune’e, ho imunizasaun hahú hosi grupu lokál, munisipál no nasionál nu’udar forma únika hodi mantein esperansa atu fila-fali ba moris ida livre hosi konsekuénsia grave,” nia dehan.
Governante ne’e hateten, Governu konsiente ho vasina mak hodi fila-fali ba normalidade, nune’e komprometidu atu atinje imunizasauun pelumenus 80% hosi populasaun to’o tinan ida-ne’e nia rohan.
Ema barak sente satisfeitu ho vasinasaun ne’ebé alkansa ona, konsege imuniza liuhosi 46% hosi populasaun ho idade 18 ba leten ho doze daruak ne’ebé rekomenda ultrapasa ona 70%, ema elejivel hosi populasaun ne’ebé simu ona vasina ho doze dahuluk iha Timor-Leste.
Iha Dili hanesan sentru ba moras COVID-19 agora iha dezenvolvimentu ne’ebé di’ak tebe-tebes, tanba iha Dili hetan ona vasina daruak 72% no hirak ne’ebé vasina doze dahuluk 80%. Entaun Timor-Leste iha esperansa boot, to’o tinan ida-ne’e nia rohan, númeru vasinasaun sei aumenta liután iha Dili.
Rezultadu hirak ne’e tanba servisu makaas hosi instituisaun Estadu sira ho kooperasaun nasaun parseiru dezenvolvimentu sira ho mós apoiu sosiedade sivíl iha esforsu koletivu.
To’o iha 16 outubru, Governu Timor-Leste simu ona vasina millaun 1,213 ho marka sira hanesan AstraZeneca ne’ebé doasaun hosi sistema COVAX mak oferese no nasaun amigu Austrália, Japaun, Nova Zelándia no Portugál no vasina Sinovac ne’ebé doasaun ne’e mai hosi Xina.
Aliénde ne’e, vasina Pfizer ho númeru 100,620 mak daudaun ne’e to’o ona Timor-Leste ho doasaun hosi Estadu Unidu Amerika (EUA) ne’ebé sei fó vasina ba labarik ho idade 12 to’o 17.
Governu ne’e agradese ba laran luak hosi parseiru sira no agradese ba ekipa servisu hotu-hotu, liu-liu pesoál liña frente, autoridade komunitária no populasaun hotu.
“Ita iha dalan ne’ebé di’ak ba programa vasinasaun, maibé Governu husu ita labele dezanima ka hamenus lai esforsu sira bainhira ita seidauk hetan rezultadu másimu loloos,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia dehan, presiza reforsa esforsu sira no aumenta vasinasaun iha munisípiu no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ba suku no aldeia sira-ne’ebé konsidera fatin izoladu.
Governu mantén nia kompromisu atu keta husik ema ida iha kotuk no dever atu aproveita vasina no evita estragu ba ai-moruk vasina nian.
“Primeiru-Ministru husu ona ba membru Governu sira hotu atu akompaña halo sosializasaun ba kampaña nasionál vasinasaun nian hasoru COVID-19, ne’ebé implementa hosi autoridade saúde no parseiru dezenvolvimentu ho komisaun lideransa interministeriál,” nia dehan.
Iha semana ikus fulan ne’e nia rohan, membru Governu sira kontinua kontribui ba programa vasinasaun nasionál hodi hakbesik an ba munisípiu sira, hamutuk ho sidadaun sira hodi halo esklaresimentu di’ak liután kona-ba importánsia hosi vasina atu bele hasai dúvida hodi bele simu vasina.
Iha klima atuál atividade ekonomika hotu la’o normál maibé tuir Governu nia hanoin tenke haree ho kuidadu, tanba risku no impaktu sira-ne’ebé pandemia COVID-19 sei hatudu nafatin nivél nasionál no internasionál.
Nia husu ba komunidade atu matan moris no neon na’in ba evolusaun virus foun, liu-liu nasaun viziñu tanba ne’e prontu bainhira de’it utiliza medida sira bainhira autoridade saúde rekomenda.
“Medida sira-ne’ebé defende ita atu fila-fali ba normalidade ho neine’ik maibé seguru hodi mantein nafatin medida preventiva sira-ne’ebé vigora hela, hanesan uza máskra iha fatin públiku, fase liman beibeik, halo kuarantena ba ema infetadu,” nia fundamenta.
Medida seluk mak bele ezije taka fronteira no suspende ema-nia liberdade garantia no direitu balun, ne’ebé proteje tuir konstituisaun ne’ebé submete. Pedidu renovasaun deklarasaun estadu emerjénsia hosi Prezidente Repúblika ba Parlamentu Nasionál.
“Ohin, iha debate ida-ne’e no tuir Governu nia haree husu importante tebes atu deputadu sira autoriza estensaun estadu emerjénsia ba fulan novembru,” nia dehan.
Ho medida sira-ne’e, tuir nia, dalan di’ak ba normalidade maibé presiza iha antisipasaun instrumentu karik nesesidade ruma mosu bele atua ho rigór, la viola konstituisaun no permite atua ho lala’is.
Iha medida sira-ne’ebé Governu sei implementa iha loron hirak tuir mai, bainhira Parlamentu Nasionál aprova estensaun estadu emerjénsia fó fleksibilidade ba medida sira iha implementasaun, maibé fó nafatin kompeténsia ba Governu atu bele rekore foti medida sira bainhira nesesidade mosu derrepente.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes