iklan

OPINIAUN

Lejitimidade toma pose ba membru governu da-ualu

Lejitimidade toma pose ba membru governu da-ualu

Dionisio de Jesus Lopes.

Hosi:

Dionisio de Jesus Lopes

Antesedente

Lejitimaidade tomade-de-pose ba membru governu periódu 2018–2023 iha konteúdu relevante tebes ho prinsípiu kona-ba haketak poder ne’ebé konstitusionalmente Timor-Leste adota iha artigu 69. Prinsípiu kona-ba haketak poder sira hanesan fundamentu konstitusionál ne’ebé iha vantájen profundu ligadu ho sistema Estadu ho nasaun demokrátiku. Tuir artigu mensionadu iha leten haktuir kona-ba orgaun soberanu sira-nia ezisténsia iha Estadu-de-direitu demokrátiku previstu iha artigu 67.º K-RDTL mak hanesan; Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu, no Tribunál. Lejitimidade ba toma pose tuir Kontituisaun fó biban no poder konstitusionál ba Prezidente Repúblika hodi lidera proseduál konstitusionál.

Bazeia ba Konstitusaun RDTL, artigu 85 hateten kompeténsia Prezidente Repúblika maka “Foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, bainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál”. Signifika katak ligitimidade konstitusionál ba toma pose horik iha Prezidente Repúblika nia mahon no poder.

Iha parte seluk, polémika Oitavu (VIII) Governu Konstituisional ne’ebé diriji husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, estabelese tuir dalan koligasaun ne’ebé konstitui husi partidu mais votadus tolu mak hanesan CNRT ho kadeira ruanulu resin rua 22, PLP ho kadeira ualo, no KHUNTO ho kadeira lima ba periódu 2018 to’o 2023.

Infelizmente, governu koligasaun ne’e la konsege hetan aprovasaun ba kadeira no pozisaun ministeriál ka institusionál ba membru nomeadu partidu nian hamutuk na’in sia la passa iha meza presidensiál. Nune’e, tomada-de-pose ba membru na’in sia ne’e sai polémika polítika ne’ebé diskutível iha sosiedade Timor-Leste. Iha análiza ida ne’e, hakerek na’in sei refleta no antisipa sa mekanismu legál maka tulun Prezidente-da-Repúblika nia papel tuir Konstituisaun RDTL.  Hakerek na’in mós sei aprezenta análiza krítiku ida ne’ebé interligadu ho kompeténsia Prezidente Repúblika kona-ba lejitimasaun tomada-de-posse ba membru oitavu governu konstitusionál no haree baze fundamentu ba lejitimidade tomade-de-posse ne’ebé hakna’ar-an iha konstituisaun.

Formulasaun problema

Bazeia ba matéria diskusaun ne’ebé previstu iha leten. Hakerek na’in mai ho formulasaun ba problema hanesan tuir mai ne’e;

Serake tomada-de-pose ba membru VIII governu konstitusionál la iha lejitimidade?

Oinsá define katak ligitimasaun ba tomada-de-pose responde tuir matadalan Konstituisaun Repúblika Demokrátika de Timor-Leste?

Matéria legál

Matéria legál sira ne’ebé hakerek nain utiliza iha analizasaun problema ida ne’e mak hanesan; Konstituisaun RDTL, Dekretu Lei Númeru 14/2018 kona-ba Lei Órganika Oitavu Governu Konstitusionál, no Rejimentu Parlamentu Nasionál.

Baze legál

Baze fundamentu husi opiniaun legál ida ne’e estipula iha K-RDTL artigu 69o, artigu 85.º alinea (d), artigu 86.º alinea (h), artigu 97.º númeru 4, artigu 103.º, artigu 106.º númeru 2, artigu 10.º, Dekretu Lei Númeru 14/2018, no Dekretu Prezidente N° 29/2020 kona-bá Deklarasaun Estadu Emerjénsia.

Kronolojia problema no faktus

Eleisaun antisipada 2018 konsege lori partidu CNRT, PLP, no partidu KHUNTO sai vensedór iha prosesu demokrásia eleitorál periódu 2018-2023. Oitavu Governu Konstitusionál forma husi koligasaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) ne’e ikus mai assume pozisaun no responsabilidade ne’ebé bele konsidera nakonu ho polémika polítika. Faktu hatudu katak, Primeiru Ministru ho nia membru la konsege konvense Parlamentu Nasionál liu-husi diskusaun Orsamentu Jerál Estadu 2020 no ikus mai Orsamentu Jerál Estadu la pasa. Aliende Proposta OJE la pasa, Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak iha tempu ne’ebé hanesan aprezenta karta demisaun ba Prezidente Repúblika maibé ikus mai Primeiru Ministru rasik retira fila fali karta demisaun ne’e antes Prezidente Repúblika dekreta. Kronolojia refere hatudu polítika inserteza Oitavu Governu Konstitusionál iha Estadu demokrátika ida ne’e.

Análize legál

Tuir enkuadramentu legál Prezidente Repúblika iha direitu atu la aseita ba membru governu ne’ebé iha tendénsia komete aktu kriminál ruma tuir lei haruka. De faktu, membru governu na’in sia ne’ebé indijita husi Primeiru Ministru hatudu la prenxe rekezitu ka kritéria, tanba sei iha hela prosesu judisiáriu. Ho nune’e, Prezidente Repúblika bazeia ba direitu konstitusionál iha artigu 86o alinea h “nomear, emposar, e exonerar os membros do governo, sob proposta do Primeiro-Ministro, nos termos do n.o 2 do artigu 106.o;’’ bele deside tuir lei haruka hodi la fó pose ba membru governu na’in sia. Direitu konstitusionál presta diskusaun esensiál ida entre membru governu no ajente Estadu lubun hodi kria diskusaun klean ho insatisfasaun polítika bainhira deskuti kona-ba lejitimasaun ba membru Oitavu Governu Konstitusionál periódu 2018-2023. Aplikasaun prosidementu legál no konstitusionál nafatin fó fatin ba akademista no polítiku sira atu halibur análiza krítiku hodi responde ba kestaun lejitimasaun toma pose ne’ebé hamosu diskusaun kontraversiál iha sosiedade Timor-nian.

Lejitimasaun membru VIII governu konstitusionál

Konstituisaun ho klean define prinsípiu kona-ba haketak podér iha artigu 69 K-RDTL ne’ebé hateten “Órgaun soberania sira, iha sira-nia relasaun ba-malu no bainhira hala’o knaar, tenke tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbiit nian ne’ebé iha Lei-Inan nia laran”. Artigu ida ne’e esplika ho implisitu tebes kona-ba kompeténsia no papel órgaun soberanu ida-idak iha Timor-Leste. Lejitimasaun ba posizaun polítiku tuir prinsípiu Estadu-de-direitu sai fatór krusiál tebes. Tanba ne’e, bainhira iha kondisaun ne’ebé deskreve kona-ba poder lejitimasaun, importante tebes komprende uluk konseitu poder polítiku no lejitimasaun poder.

Atu haklean konseitu lejitimasaun poder, nesesáriu tebes atu komprende abut lejitimasaun ne’e rasik. Etimolojikamente lejitimasaun mai husi lian Latin “lex” ne’ebé signifika direitu (hukum), nune’e, lejitimasaun normalmente define ho liafuan sira hanesan; legalidade, baze legál, no rejimentu internál. Iha prinsípiu, lejitimidade ho nosaun klo’ot mak refleta direita ho direitu no poder prinsipal hodi foti desizaun. Lejitimasaun poder ho lian-Indonesia hateten “Legitimasi kekuasaan” iha koneksaun profunda tebes ho konseitu poder (power). Tuir Max Weber no Tomas Aquinas katak poder iha nosaun demokrátiku mai husi povu no prejidi husi mákina Estadu “Lembaga negara” ne’ebé hetan poder legál tuir mandatu ne’ebé previstu iha makina Estadu ka instituisaun Estadu ne’e rasik. Signifika katak lejitimasaun ne’e rasik hanesan responsabilidade ida ne’ebé konstitui husi konfiansa komunál hodi prejidi, evalua, no foti desizaun polítika.

Lejitimidade tomada posse tuir prinsípiu konstituisaun RDTL

Bazeia ba diskusaun no konseitu lejitimasaun poder iha leten, konstitusionalmente, lejitimidade tomada pose periode 2018-2023 ne’ebé prejidi husi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste konsidera legál no prenxe norma sira no prosedimentu legál ne’ebé previstu iha K-RDTL. Legalidade previstu iha artigu 106.o númeru 2 ne’ebé hateten “membru Governu sira seluk, Prezidente Repúblika mak sei hili liu-husi Xefe-Ministru nia proposta” sai faktu legál hodi fortifika legalidade ba lejitimasaun tomada posse ba membru oitavu governo konstitusionál tanba prenxe konseitu poder lejitimidade (legitimate power) iha órgaun Prezidente Repúblika.

Iha kontekstu legál (formal), legalidade ba lejitimidade proseduál presta objetu prinsipál sira ne’ebé importante iha diskusaun ida ne’e. Objetu ba leijitimidade proseduál konforme tuir kna’ar no funsaun husi lejitimasaun ne’ebé bele regula no garantia prinsípiu poder polítiku hodi  materializa sasan sira tuir aspektu legál (bazeia ba lei). Iha termu ou aspeitu lei nian sai hanesan baze atu regula no armoniza sosiedade ida ne’ebé transparante no efetivu.   Iha parte seluk, baze fundamentu atu garantia funsaun ka knaar lejitimidade sai fatór importante atu ezerse kompeténsia hodi prodús lei no regulametu sira atu hodi fasilita komunidade nia movimentu iha sosiedade demokrata ida ne’e.

Opiniaun legál

Tuir hakerek na’in nia observasaun polítika rai laran hatudu katak insatisfasaun iha membru governu no parlamentu nasionál sai dezafiu iha prosesu diskusaun OJE 2020. Hafoin prosesu naruk, oitavu governu konstitusionál kompleta ho membru no estrutura governu hodi kontinua ezekuta programa governu iha periódu governasaun ida ne’e ho efetivu. Bazeia ba rezultadu analiza ne’ebé refleta iha antesedente hakerek na’in nota katak juridikamente K-RDTL fó fatin ba Prezidente Repúblika atu deskorda nomeasaun membru governu ne’ebé Primeiru Ministru rasik propoin ka nomeia (K-RDTL, art. 86.º alinea h). Dinámika polítika rai laran hamosu polémika sosiál no ekonómiku ne’ebé bele fó fatin ka risku disvantájen ba sirkulasaun rekursu ekonómiku iha Timor-Leste. Primeiru Ministru hamutuk ho membru Oitavu Governu Konstitusionál.

Konkluzaun

Lejitimasaun ba tomada pose sai polemika boot tebes iha periódu governasaun da-ualu. Situasaun ida ne’e, prodús emosaun polítika ne’ebé konsideradu la saudavel iha prosesu diskusaun programa no proposta governu iha parlamentu nasionál. Diskusaun OJE 2020 ne’ebé la passa iha parlamentu sai ezemplu di’ak hodi konklui katak Oitavu Governu Konstitusionál ne’ebé forma husi Aliansa Maioria P(AMP) no lidera husi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, la konsege armoniza órgaun Estadu sira atu fortifika estrutura governu hodi funsiona mákina Estadu no prinsipalmente kontribui ba dezenvolvimentu Estadu RDTL.

Rekomendasaun

Rekomendasaun esensiál ne’ebé hakerek na’in propoin iha analiza trabalhu ida ne’e maka; 1). Oitavu Governu Konstitusionál tenke hamoris hikas prinsípiu demokrásia ne’ebé konstitusionál. 2). Atu hametin unidade nasionál no hamihis diskriminasaun polítiku mesmu diverjénsia polítika akontese iha prosesu diskusaun polítiku iha sosiedade Timor-Leste. 3). Nesesáriu tebes atu konsidera prinsípiu “The right man in the right place” iha governasaun hodi garantia sirkulasaun ekonómiku ne’ebé sustentável no demokrátiku.  Ikus liu, Estadu ida ne’e prinsipalmente presiza elabora pensamentu krítiku konstitusionál atu garantia prinsípiu Estadu-de-direitu nian ne’ebé haktuir iha Konstituisaun RDTL artigu 2.o númeru 2 katak “Estadu hakruuk ba Lei-Inan no lei-oan sira”.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!