iklan

DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Horta hakarak taka tiha lista naran tama iha krime grave 1999

Horta hakarak taka tiha lista naran tama iha krime grave 1999

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony..

DILI, 12 agostu 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten nia-parte preokupa no hakarak atu taka tiha ka dada fali lista naran timoroan (ema) sira-ne’ebé envolve iha krime grave (serious crime unit; SCU) iha tinan 1999 ne’e.

Notísia Relevante: PR Horta: tempu ona hatudu Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun

“Ne’e mak ha’u hakarak haree ho partidu sira hotu-hotu iha Parlamentu Nasionál oinsá tuir meiu legal, ita taka tiha 1999 ka sira-ne’ebé nia naran tama iha lista serious crime ka krime grave,” PR Horta hateten ba jornalista sira iha Kuartél Jerál PNTL Caicoli, Dili, sesta ne’e.

Nune’e, timoroan sira sé mak iha NTT bainhira hakarak mai Timor-Leste vizita ninia família la’o karik labele to’o iha fronteira no polísia la haree sira-nia naran iha komputadór.

“Se mak iha NTT ema no ita-nia oan, alin, maun sira hakarak fila iha fronteira polísia la haree komputadór ida-ne’e tama iha serious crime hanesan uluk akontese iha Suai, hanoin ida-ne’e de’it,” nia dehan.

Tan ne’e, Xefe Estadu ne’e hateten agora timoroan sira iha Timor Osidentál hakarak fila ne’e ida-idak tuir ninia konsiénsia maibé ninia parte preokupa mak sira-ne’ebé naran tama iha lista krime grave nian ne’e.

“Se agora sira hakarak mai ka lae ne’e ida-idak ninia dezisaun ona, tanba timoroan lubun ida iha NTT sira mai hakarak vizita Timor-Leste la ta’uk, ba karik polísia kaer,” nia hateten.

Notísia Relevante:  PM Taur: “Ita-nia rekonsiliasaun sai ezemplu ba joven banati tuir’’

PR Horta hateten ninia preokupasaun númeru ida la’ós kestaun atu lalin ema hosi Nusa Tengara Timur (NTT) mai tanba barak katuas no ferik ona iha bei-oan ona no sira-nia oan boot iha Indonézia.

Maibé, nia hatutan, kestaun ne’e Nasaun Unida mak halo Tribunál espesiál ida bolu Serious Crime panel antes Timor hetan independénsia, sira halo iha tinan 2000 momentu ne’eba Timor-Leste seidauk soberanu no laiha desizaun soberanu halo ne’e ka lae, sira halo tiha depois sai hosi ne’e entrega hela atu problema ida-ne’e halo indisiamentu ba jerál balun Indonézia no ba timoroan lubun ida.

Laureadu Nobel da Paz ne’e dehan, Timor-Leste ho Indonézia kria Comisaun Verdade no Amizade (CVA, siglá portugés) maibé líder Timor-Leste laiha vontade polítika karik no laiha korajen atu hateten taka duni problema 1999 nian ne’e.

“Entaun ita halo nu’udar Estadu halo CVA ho Indonézia nivél Xefe Estadu no Timor-Leste la halo lejislasaun nasionál hodi taka problema ne’e mak ha’u-nia preokupasaun,” nia dehan.

Prezidente Repúblika komprende timoroan barak mak daudaun ne’e hela iha Timor-Leste depois sai hosi situasaun konsekuénsia pasadu hafoin tinan 20 ne’e, ne’ebé sei moris sente hela kanek ne’ebé liubá ne’e.

“Ha’u konprende ema seluk nia preokupasaun loos maibé ita hotu-hotu hatene krime ne’ebé akontese iha rai ida-ne’e la’ós iha tinan 1999, maibé hahú iha tinan 1975 kedas ne’e ita timoroan mak halo ba malu. Ida-ne’e uluk milísia sira seidauk iha guerra sívil ne’e, Fretilin no UDT mak halo, ema lubun ida mate iha Aileu ne’e. Sei iha tinan 1975 no lubun ida mate iha zona libertada ne’e sé mak halo, ne’e la’ós Indonézia no autonomia sira mak halo,” nia hateten.

Purtantu, problema barak no di’akliu mak Xanana Gusmão nia lideransa hahú iha tinan 2000 ba rekonsiliasaun ne’e taka problema balun, tanba problema hotu-hotu akontese kedas desde tinan 1975 to’o mai 1999.

“Ha’u hatene ida-ne’e la’ós fasíl maibé ha’u prontu hamutuk ho igreja no instituisaun seluk kontinua ko’alia ho ita-nia sosiedade atu hatudu duni fuan, laran no matenek hodi hakuak malu,” nia dehan.

Aleinde ne’e, PR Horta hateten tinan 20 liu tiha ona timoroan sira iha Atambua, Kupang-Indonézia, sira nunka halo problema destroi rai ne’e maibé sira hatudu sira-nia komportamentu di’ak loos, nune’e Timor-Leste tempu ona ho onestidade ba rekonsiliasaun.

Notísia Relevante: Konseitu rekonsiliasaun transforma ona iha relatóriu CAVR “Chega!”

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!