iklan

DILI, POLÍTIKA

Hametin polítika nasionál administrasaun rai ba estabilidade no dezenvolvimentu

Hametin polítika nasionál administrasaun rai ba estabilidade no dezenvolvimentu

Deputadu Partidu KHUNTO, António Verdiál. Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 27 setembru 2022 (TATOLI)—Vise Bankada KHUNTO iha Parlamentu Nasionál, António Verdiál de Sousa, hateten presiza hametin polítika nasionál administrasaun rai hodi kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu iha Timor-Leste (TL).

Notísia Relevante: MJ sei emite sertifikadu ba rai hahú hosi REAOA

“Presiza hametin polítika nasionál administrasaun rai hodi kontribui ba estabilidade no dezenvolvimentu iha Timor-Leste (TL),” Vise Bankada KHUNTO ne’e hato’o liuhosi intervensaun polítika iha reuniaun plenária PN, tersa ne’e.

Iha kontestu hanoin agraria ninian, rai kestaun ida-ne’ebé iha kompleksidade nia laran, Estadu hanesan na’in ba rai no soin metin, bele okupa no utiliza propriedade ne’ebé hatene no la kontradiz hó direitu prinsipál sidadaun ninian.

Estadu liuhosi Governu ho ninia entidade governamentál buka beibeik atu identifika okupante iha propriedade Estadu ninian, ho moris ne’ebé ladún di’ak ka uma família hela fatin, hanesan unika propriedade Estadu ninian ajuda atu hametin fatin seluk ne’ebé sai hanesan legalmente okupadu, no Estadu iha dever atu haree tuir no ajuda sidadaun ho kondisaun vida dignu inklui mós hela fatin.

“Iha ne’e mosu hanoin saida mak tama iha rai Estadu ninia. Klaru karik rai ne Estadu mak rai ne’ebé seidauk iha direitu ba sujeitu ka na’in ba rai. Iha ne’e ha’u hakarak ko’alia, kona-ba dezenvolvimentu polítika no situasaun jurídika liga ba rai iha Timor-Leste,” nia dehan.

Oinsá atu rezolve kestaun rai iha TL, pergunta ida-ne’e iha hanoin rua mak halo lei no organiza Informasaun. Esperiénsia hosi nasaun sira seluk, hatudu katak,hodi rezolve kestaun rai iha  TL presiza hola medida rua mak organiza informasaun no halo lei kona-ba rai.

Hanesan ema hotu akompaña tinan hirak liu ba TL hetan tulun hosi povu Amerikanu liuhosi projetu ‘Ita-Nia Rai ajuda GovernuTL hodi organiza informasaun kona-ba rai, liuhosi levantamentu dadus kadastrál, prosesu foti dadus kona-ba rai hodi hari’i baze ba dadus ida.

Maibé iha momentu ne’eba projetu ‘Ita Nia Rai’ fó tulun ba Governu atu hanoin kona-ba lei sira hodi regulariza situasaun rai, momentu ne’eba iha IV Governu Konstitusional kria no hamosu duni ezbosu lei rai nian.

Kestaun servisu hosi parte téknika administrativa no tátika operasionál ligadu ba prosesu foti dadus kadastrál ka levantamentu dadus kadastrál, lidera direta hosi Dirasaun Nasional Terra Propriedade no Servisu Kadastrál.

Bankada KHUNTO louva  komisaun A iha lejislatura datoluk no dahaat, ikus mai rezulta lei kona-ba Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade, Beins Imóvel ka lei kona-ba rai nú. 13/2017, 05 juñu, agaora daudaun mosu tan dekretu-lei nú 65/2022 informasaun rejistu prediál.

Maibé bainhira lei rai promulga, antes ne’e mós eziste lejislasaun ne’ebé to’o ohin loron vigora hela hanesan Lei Nú. 1/2003, 10 marsu, Lei Nú, 12/2005, Dekretu-Lei Nú. 19/2004, Kódigo Sivil Indonéziu, Kódigo Prosesu Civil Timor-Leste, Despaixu Ministra Justisa Nú. 229/2018.

Nune’e rai no propriedade ho ninia tratamentu hodi hadi’a sistema administrasaun rai iha dezenvolvimentu no bainhira ema ko’alia kona-ba dezenvolvimentu halo iha rai nia leten.

Bainhira ema hakarak hamosu polítika nasionál administrasaun rai, buat ne’ebé importante ezekutivu sira prepara mak hanesan kondisaun infraestrutura, rekursu umanu, ekipamentu no  sistema.

Tanba asuntu rai iha kompleksidade tratamentu dimensionál presiza sai baze fundamentál mak  ekonomia, sosiál, polítika, kultura, defeza no seguransa.

“Baze fundamental ne’ebé temi presiza implementa liuhosi jestaun administrasaun rai, rejista rai, uzu rai no reforma agraria,” Deputadu Verdiál hateten.

Tuir nia, hosi dimensaun ekonomia nian, daudaun ne’e TL hasoru krize ekonomia impaktu hosi COVID-19, dezastre naturál ne’ebé mosu iha tinan 2021 no impase polítika ikus mai la favorese dezenvolvimentu ne’e la’o ho saudável no estabel, no investór estranjeiru investe iha TL no timoroan rasik seidauk garante ema ho seguransa jurídika ba rai.

“Ezije ba Ministériu Justisa, Sekretariu Estadu Terra no Propriedade atu servisu makaas liután nune’e bele hamosu produtividade ida-ne’ebé bele garante situasaun jurídika,” nia husu.

Referénsia kona-ba situsaun jurídika no lala’ok administrasaun  ne’ebé Governu anterior rai hela no haree mós ba planu setór justisa 2011/2030, no buat ida mak importante bainhira timoroan  iha hanoin hodi hadi’a dezenvolvimentu polítika nasionál administrasaun rai iha TL la susar ida.

“Maibé labele kahur ho politizasaun, iha ne’e kahur polítika ho kestaun téknika administrativa no tátika operasionál, kadastrál, liu-liu liga ba rekursu umanu ne’ebé iha profesionalizmu kadastrál,” nia hateten.

Observasaun kona-ba servisu hirak ne’e seidauk iha entendimentu ba malu entre makaer ukun ezekutiva no makaer ukun justisa hodi atende komunidade ne’ebé ema barak halerik hela hodi atu hetan justisa ida-ne’ebe loos no justu kona-ba nia rikusoin.

“Povu ne’e nia rikusoin iha mak rai ketan ne’ebé nia horik ba no pergunta simples ba Governu mak hanesan bainhira mak halo Lei no kompleta lei komplementar hodi tau lei kona-ba rai em marcha. Ita iha produtu iha tempu administrasaun portugeza no administrasaun Indonézia importante presiza iha dekretu governamentál, kona-ba konvensaun no bainhira mak bele rezolve disputa rai ne’ebé mosu entre sosiedade no sosiedade, entre Governu entidade balun no sosiedade em-jerál,” nia hateten.

Nune’e, tuir nia, oinsá parte ezekutivu nia estratéjia hodi trata asuntu rai no propriedade ba daudaun ne’e no futuru oin mai.

Hakarak hadi’a dezenvolvimentu polítika nasionál administrasaun rai iha  TL dalan mak ne’e, instituisaun Sekretáriu Estadu Terras no  Propriedade ho ninia dirasaun ne’ebé tuteladu sai instituisaun ne’ebé ho kapasidade administrativea no finanseira  labele hela iha Ministériu Justisa nia okos.

Hatán ba deklarasaun polítika bankada KHUNTO nian, Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jeronimo, informa Governu harii ona komisaun ida disputa rai ninian iha komisáriu lubun ida ho ninia kna’ar haree oinsá rezolve kazu rai iha TL.

“Ministéiru Justisa labele ba direta fó interopsaun ba sira-nia servisu maibé fó orientasaun ne’e loos, maibé la’ós atu ba halo tuir loos sira-nia kompeténsia Ministéiru Justisa labele interven iha buat ne’ebé mak la loos, husu atu halo intervensaun atu deklara loos, disputa rai ne’e sira komisáriu hala’o sira nia knar,” nia informa.

Kona-ba kestaun sira seluk ne’ebé Deputadu foti Ministru MAKPOMS rejista hela no sei ko’alia direta ho Ministru Justisa hodi haree.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór    : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!